U Karmelu sv. Ilije na obalama Buškoga jezera proslavljen je 20. srpnja spomendan sv. Ilije Proroka. Misno slavlje i procesiju predvodio je vvojni biskup u BiH mons. dr. Tomo Vukšić, a koncelebrirali su, uz provincijala karmelićana o. Vinka Mamića i vojnog generalnog vikara u Hrvatskoj o. Jakova Mamića, još desetorica svećenika.
U svojoj propovijedi biskup Vukšić govorio je o starozavjetnom proroku Iliji čija je riječ gorjela kao buktinja i čije je svjedočenje Boga i njegovih zapovijedi bilo živo i vatreno kao žarka srpanjska vrućina. „Tome Božjem revnovatelju pomogla je i jedna udovica iz Sarfate Sidonske, čiju je pomoć umornom proroku Iliji biskup propovjednik usporedio s Crkvom koja danas također pomaže s/umornim ljudima, vjernicima i hodočasnicima ovim svijetom donoseći im na žrtvenik kruh i vino koje se pretvara u Kristovo Tijelo i Kristovu Krv, čime se svi hranimo i dobivamo novu snagu za svoje ovozemno putovanje i za ustrajni hod prema vječnosti, gdje je Nebeska Crkva“, kazao je biskup Vukšić pojašnjavajući da je Crkva kao udovica, čiji je zaručnik proslavljeni Krist, služi svome narodu unatoč svim svojim nevoljama.
Tijekom ovoga Misnog slavlja pjevala je klapa Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj.
Na kraju ove svečanosti prior Karmela sv. Ilije o. Dominik Magdalenić zahvalio je biskupu, svećenicima i svim vjernicima na sudjelovanju u ovome svetom Misnom slavlju. Podsjetio je da su se vjernici iz župa oko Buškoga jezera duhovno pripremali kroz tri dana za ovo slavlje pod vodstvom svećenika: don Ilije Drmića iz Vinice, o. Đanija Kordića i o. Jakova Mamića iz Karmela sv. Ilije Zidine.
U prvoj večeri duhovne pripravne bila je predstavljena i najnovija knjiga o župi Vinici s naslovomVinička bašćina, Župa Vinica u crkvenom i društvenom tisku (1961.-2011.), koju je objelodanila Crkva na kamenu u ovoj godini. Don Ilija je govorio o velikim seobama iz Buškoga blata u zadnjih 50-ak godina kao i o ljubavi prema ovome kraju koji je poznat po čvrstim nacionalnim opredjeljenjima, jakoj vjeri i moralnim pogledima za ispravan oblik života, javlja www.samostan-tomislavgrad.info. (kta/f.p.)