Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

25. travanj 2019.

Intervju

Tomislav Dobutović

Tomislav Dobutović

Sarajevo, 28. siječanj 2011.

Razgovor s Tomislavom Dobutovićem, pastorom Baptističke crkve

Ako se ikada dogodi, ujedinjenje će biti oko glave Crkve, odnosno Krista

Kada govorimo o ekumenskim gibanjima i aktivnostima na području ponovne uspostave vidljivoga jedinstva kršćana najčešće na našim prostorima mislimo na susret Pravoslavne i Katoličke crkve kao dominantnih kršćanskih zajednica. No, iskustvo pokazuje da postoje i drugi.

Prigodom završetka Molitvene osmine za jedinstvo kršćana novinari Katoličkog Tjednika razgovarali su s gosp. Tomislavom Dobutovićem, pastorom Baptističke crkve koja djeluje u  Sarajevu. Ovaj rođeni Vinkovčanin već 14 godina živi i radi u glavnom bh. gradu. U razgovoru je približio razmišljanje baptista o temi zajedništva kršćana, ali i otkrio svoje razmišljanje na tu temu.

Pastore Dobutoviću, možete li nam kazati kakvo je brojčano i duhovno stanje Baptističke crkve danas u BiH?

S obzirom da je praksa Baptističke crkve da ima odrasle vjernike jer se baptisti krste odrasli, Kršćanska baptistička crkva u BiH ima oko 400 vjernika. Međutim, svakako treba uzeti u obzir da je riječ o obiteljima i simpatizerima, tako da se taj broj trostruko ili četverostruko povećava u praksi. Primjerice, trenutno u svijetu postoji 214 nacionalnih crkava ili saveza, što čini 34 milijuna krštenih baptista. Procjenjuje se da je to 80 milijuna baptista diljem svijeta. Takav je otprilike odnos u svakoj zemlji, broj se pomnoži s tri ili četiri, ovisno o broju djece u obitelji i dobivamo realan broj.
Većina mjesnih Baptističkih crkava se nalazi u Federaciji, a nešto manji broj je u RS-u. Međutim, mi to gledamo krovno, jer država je jedna i Baptistička crkva je jedna, tako da tu nema granica. Brojčano stanje se mijenjalo s vremenom. Prva baptistička crkva je bila u Sarajevu i to 1863. Nakon toga su uslijedila i tri strašna rata koja su ostavila trag. Mislim da smo najveći gubitak imali u posljednjem ratu.

Kako izgleda život baptista u Sarajevu i u BiH općenito?

Baptisti u BiH žive u skladu sa značenjem zajednice. Skoro svaki dan u tjednu ima neka aktivnost. Glavno bogoslužje je svakako nedjeljom, ali tijekom tjedna postoje razne aktivnosti kao što su: biblijski studij, interesne grupe mladih, žena i muškaraca te različite druge aktivnosti koje prate crkveni život i život pojedinca. Zajednica je dosta povezana.

Na ovim prostorima prevladavaju katoličanstvo, pravoslavlje i islam, međutim, broj vjernika reformatorskih Crkava nije zanemariv. Koliko blisko surađuju reformatorske Crkve u našoj zemlji?

Mi imamo nešto što se zove Protestantska evanđeoska alijansa. Ona okuplja sve denominacije i nezavisne Crkve. Zbog toga postoji suradnja na toj razini, kako u BiH, tako i u Europi i svijetu. Iako su kod nas mjesne Crkve slobodne, postoji dosta dobro organizirana struktura komunikacije i zajedništva. Tako da se može vrlo lijepo raditi zajedno. Ponekad je to zajednički glas u javnosti ili zajednički projekt. Teže surađujemo na nacionalnoj razini nego na gradskoj. Obično surađujemo tijekom Dana reformacije, a vrlo često organiziramo i božićne koncerte, seminare, treninge...

Kakav je odnos Baptističke crkve i ostalih većinskih vjerskih zajednica u BiH?

Rekao bih da postoji zadovoljavajuća komunikacija jer se uvijek može reći kako bismo moglo bolje i više. Kada dođe do potrebe i prilike susreta – on bude, rekao bih, solidan. Naravno, poštovanje je prisutno uvijek pri blagdanima sa svim vjerskim zajednicama u BiH. Bitno je da se u BiH ostvarila kultura poštivanja i prepoznavanja.

Što znači ekumenizam za vašu Crkvu i kako se implementira?

Postoji jedan široki spektar razumijevanja tog pojma. S obzirom da su baptisti denominacija, određeni ljudi smatraju ekumenizmom suradnju s drugim denominacijama. Ekumenizam svakako može biti izvediv samo unutar kršćanstva, a ono sve što je izvan kršćanstva je međureligijski dijalog. Ono što bi moglo najbolje definirati ekumenizam jest da je bitno shvatiti različite razine Crkve kako bismo mogli govoriti o ekumenizmu. Osnovna jedinica je svakako mjesna crkva gdje se odvija život. Zatim, svi kršćani danas ispovijedaju nicejsko-carigradsko Vjerovanje, prilikom kojeg govorimo da vjerujemo u jednu sveopću Crkvu. To znači da postoji jedna univerzalna Crkva i prema Calvinovoj definiciji nju sačinjavaju svi vjernici svih kršćanskih Crkava svugdje na svijetu. Iznad toga, konačna razina je ono što Calvin definira kao nevidljiva Crkvu. Ona se ne podudara s univerzalnom Crkvom.
Ako govorimo o ekumenizmu uzimajući u obzir te razine Crkve, onda svakako govorimo o nevidljivoj Crkvi. Tu ne možemo ništa napraviti, tu Krist radi glavnu stvar. Ako govorimo o univerzalnoj Crkvi onda je bitno postaviti pretpostavke, znači pitanje: Što je to oko čega se okupljamo: oko institucija ili evanđelja? Naravno, mi kao kršćani svih denominacija i konfesija tvrdimo da se okupljamo oko evanđelja. Baptisti su stoga uvijek bili i bit će za svako okupljanje oko Biblije. Ekumenizam pokriva i jedno i drugo. Ako je ekumenizam napor nekoncentriran oko evanđelja nego neke institucije, onda će se baptisti vjerojatno držati podalje od toga. Ne samo zato što smatraju kako to nije ono na što nas je Krist pozvao, nego jer je to na neki način neizvedivo. Da to nije trebao biti problem onda ne bi Krist na velikosvećeničkoj molitvi molio za sve kršćane da budu jednaki. On je znao da će to biti problem. Pretpostavljam, da je univerzalna, odnosno vidljiva Crkva ostala jedna tijekom svih vremena, bila bi tako velika da bi to bilo neodrživo.

Upravo su privedene kraju Molitvene osmine za jedinstvo kršćana. Kako Vi gledate na ovaj događaj i uopće molitvu za jedinstvo kršćana? Ima li to smisla?

S jedne strane, nevidljiva Crkva je jedna. Ne moramo je učiniti jednom. Vidljiva Crkva je opet organizirana na načina na koji jest. Ako smatramo da je netko dio kršćanstva onda bi trebali to prepoznavanje ne samo teoretski i teološki obrazložiti nego ga živjeti u praktičnim prilikama. Zato se odazivamo takvim pozivima.
U evanđelju se jasno da iščitati da trebamo živjeti u skladu s različitim uvjerenjima i u okruženju kakvo imamo, ali jedni s drugima! Nužno je i biti i živjeti u takvom okruženju!

Kako na Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana gledaju pripadnici Baptističke crkve u BiH?

Zavisi kako je tko zainteresiran za promišljanje o takvom pitanju. Netko će pokazati određeno zanimanje i biti aktivniji u ovim događanjima premda nije pastor, dok netko neće pokazati zanimanje. Nekome su dovoljni život u zajednici i mjesna crkva. To je više pitanje osobnosti i osobne interpretacije Biblije. Međutim, primijeti se da su u većini zajednica ljudi zatvoreniji i privrženiji svojim zajednicama, nebitno o kojoj se zajednici radi: pravoslavnoj, katoličkoj ili bilo kojoj reformatorskoj.

Je li prema Vašem mišljenju jedinstvo kršćana moguće i što je potrebno za realiziranje?

Rekao bih da institucionalno jedinstvo kršćana nije moguće. U mom teološkom promišljanju ne vidim to jedinstvo realizirano jer ono nije čak najavljeno ni u knjizi Otkrivenja. Vidim da Biblija najavljuje da će s vremenom postajati sve teže. Piše mnogo u navedenoj knjizi o progonstvima i nevoljama. Mislim kako je to trend koji mi ne možemo zaustaviti jer je i zapisan. Vidite kako je Europa prije mogla biti nazivana kršćanskom, a sada je već sekularna? Mislim da su mnogi vjernici u velikom nemiru i dosta sekularizirani. Ako će se to ikada dogoditi, smatram kako će ujedinjenje biti oko glave Crkve, odnosno oko Krista. Nitko od ljudi nije dovoljan za to, ma koliko god bio poštivan i prepoznat.

Postoji li u procesu molitve i rada za jedinstvo kršćana prozelitizma?

Mislim da su ovi susreti dovoljno rijetki i na jednoj su pristojnoj razini da nitko ne dolazi s tom namjerom na ove susrete. Niti ima želje, vremena, niti potrebe za tim pri ovakvim susretima.


Katolički tjednik

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    21. travanj 2019.

    Il Papa nella domenica di Pasqua auspica ponti non muri nel mondo

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: