Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

23. veljača 2018.

Izdvajamo

Papa Benedikt XVI. i mons. Nikola Eterović

Papa Benedikt XVI. i mons. Nikola Eterović

Vatikan, 11. studeni 2010.

Sinteza Apostolske postsinodalne pobudnice "Verbum Domini"

Danas je u dvorani Ivana Pavla II. Tiskovnog ureda Svete Stolice predstavljena Apostolska postsinodalna pobudnica Verbum Domini pape Benedikta XVI. kao završni čin XII. redovitog zasjedanja Biskupske sinode održane u Vatikanu od 5. do 26. listopada 2008. na temu „Riječ Božja u životu i poslanju Crkve“. Pobudnicu su predstavili kard. Marc Ouellet, prefekt Kongregacije za biskupe, nadbiskup Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskog vijeća za kulturu, nadbiskup Nikola Eterović , generalni tajnik Biskupske sinode i mons. Fortunato Frezza, podtajnik Biskupske sinode. Mons. Eterović je tim povodom pripremio sažetak Pobudnice koji donosimo u cijelosti:

Apostolska postdinodalna pobudnica Verbum Domini

Sinteza mons. Nikole Eterovića, generalnog tajnika Biskupske sinode Vatikan, 11.11.2010.


I) Uvod

Apostolska postsinodalna pobudnica Verbum Domini predstavlja sveopćoj Crkvi, članovima drugih Crkvi, i kršćanskih zajednica, vjernicima drugih nekršćanskih vjera, kao i ljudima dobre volje, rezultate XII. redovitog zasjedanja Biskupske sinode o „Riječi Božjoj u životu i poslanju Crkve“, koje je održano u Vatikanu od 5. do 28. listopada 2008. Na završetku zasjedanja sinodalni oci zamolili su Svetog Oca Benedikta XVI. da „ocijeni mogućnost objavljivanja dokumenta o otajstvu Riječi Božje u životu i poslanju Crkve, kao i u svijetlu godine posvećene svetom Pavlu, Apostolu naroda, u povodu dva tisućljeća od njegovog rođenja“ (Prijedlog br.1). Apostolska pobudnica koju danas predstavljamo je rezultat tog izglasanog prijedloga kojega je Sveti Otac Benedikt XVI. rado prihvatio, služeći se doprinosom Stalnog vijeća XII. zasjedanja generalnog tajništva Biskupske sinode.

„Verbum Domini“ podijeljena je u tri djela i slijedi strukturu teme sinodalnog zasjedanja: „Riječ Božja u životu i poslanju Crkve.“ Stoga je prvi dio naslovljen „Verbum Dei“, drugi „Verbum in Ecclesia“ i treći dio „Verbum mundo.“ Naravno, Pobudnica počinje Uvodom koji daje korisne preliminarne naputke, među kojima je i cilj pobudnice, a završava Zaključkom u kojem su sažete glavne misli.

II) Cilj Apostolske pobudnice

Cilj Apostolske pobudnice je višestruk:
- Priopćiti rezultate XII. redovitog zasjedanja Sinode;
- Ponovno otkriti Riječ Božju, vrelo trajne obnove Crkve;
- Promicati biblijsku animaciju cjelokupnog pastorala;
- Postati svjedocima Riječi Božje;
- Poduzeti novu evangelizaciju „s uvjerenjem u djelotvornost božanske Riječi“ (VD 96);
- Promicati ekumenski dijalog;
- Sve više ljubiti Riječ Božju.

III) Struktura Verbum Domini

Apostolska postsinodalna pobudnica podijeljena je u tri dijela sastavljenih od nekoliko poglavlja. Nadahnuta je divnim Proslovom Ivanovog evanđelja.

1) Prvi dio, „Verbum Dei“, naglašava temeljnu ulogu Boga Oca, izvora i počela Riječi (usp. VD 20-21), kao i trojstvenu dimenziju objave. Podijeljen je u tri poglavlja. U prvom poglavlju, Bog koji govori, ističe Božju volju otvoriti i uspostaviti dijalog s čovjekom, u kojem Bog poduzima inicijativu i objavljuje se na razne načine. Stoga, upotrebljavajući kategoriju analogije, dokument raščlanjuje razna značenja božanske Riječi. Bog govori preko stvaranja, posebno muškarca i žene stvorenih na Njegovu sliku i priliku. Govorio je preko proroka. Knjige Starog i Novog zavjeta su Njegova posvjedočena i božanski nadahnuta riječ. Živa tradicija Crkve je također Njegova riječ. Riječ Božja je i njegov muk koji je imao najviši izričaj na križu Gospodina Isusa (usp. VD 21). Sva značenja Riječi Božje vode k Njemu, utjelovljenoj Riječi, punom i savršenom izričaju Riječi Božje. Stoga, Verbum Domini ističe kristološki vidik Riječi, istovremeno naglašavajući pneumatološku dimenziju, naglašavajući njezino počelo i svršetak u Bogu Ocu. O ovom dijelu govori se o odnosu tradicije i Pisma kao i temi o nadahnuća i istinitosti Biblije.

Odgovor čovjeka Bogu koji nam govori naslov je drugoga poglavlja. Čovjek je pozvan sklopiti savez sa svojim Bogom koji ga sluša i odgovara na njegova pitanja. Bogu koji govori čovjek odgovara vjerom. Najprikladnija molitva je ona izgovorena riječima koje nam je objavio sam Bog i koje su zapisane u Bibliji. Ona često opisuje grijeh čovjeka kao ne-slušanje Riječi Božje. Taj grijeh je pobijeđen krajnjom poslušnošću Isusa Krista, do smrti na križu (usp. Fil. 2,8). Djevica Marija, Mater Verbi i Mater fidei, pruža primjer savršenog ispunjenja recipročnosti između Riječi Božje i vjere.

Treće je poglavlje posvećeno temi Hermeneutika Svetog Pisma u Crkvi. To je dio dokumenta s najviše teorije, ali jako važan za ispravno razumijevanje Riječi Božje. Sveto pismo bi trebalo biti, kao što želi Dei Verbum, „duša svete teologije“. Crkva je izvorno mjesto tumačenja Biblije. Nakon nekoliko razmišljanja o razvoju biblijskog istraživanja i crkvenog učiteljstva, predstavlja se biblijska hermeneutika II. vatikanskog sabora koju treba otkriti kako bi se izbjegao određeni dualizam svjetovne hermeneutike. Ona bi mogla dovesti do fundamentalističkog i spiritualističkog tumačenja Svetog pisma. Ispravna hermeneutika zahtijeva komplementarnost književnog i duhovnog smisla, sklad između vjere i razuma. Potvrđujući unutarnju jedinstvenost Biblije, Verbum Domini ispituje odnos između Starog i Novog zavjeta, ne zanemarujući takozvane „tamne“ strane Biblije, usmjerujući se, zatim, na odnos između kršćana i židova na osnovu Svetog pisma. Postoji poseban odnos između kršćana i židova koji dijele dobar dio Pisama, onaj kojega kršćani nazivaju Stari zavjet. Osim toga, kako bi se ispravno razumjelo osobu Isusa Krista, potrebno je prepoznati ga kao sina židovskog naroda, njegove kulture i vjerskog iskustva. S tim povezano značajno je da je po prvi put na Sinodi sudjelovao židovski rabin (usp. VD 4).

Apostolska postsinodalna pobudnica razmišlja o Bibliji i ekumenizmu, budući da je Sveto pismo važna poveznica jedinstva između katolika i drugih kršćana, članova Crkvi i kršćanskih zajednica. Čašćenje Biblije i sakramenat krštenja predstavljaju temeljnu vezu među onima koji vjeruju u jednoga i trojedinog Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga, čije otajstvo je objavljeno u Svetom pismu.

Pobudnica daje valjane doprinose za dijalog pastira, teologa i egzegeta, kao i za usmjerenje teoloških studija. Dio posvećen hermeutici Svetog pisma završava spominjanjem nekih svetaca ističući da su sveci najbolji tumači Božje Riječi.

2) Drugi dio, Verbum in Ecclesia, naglašava, da je po božanskoj Providnosti, Crkva dom Božje Riječi koja prihvaća Riječ utjelovljenu i nastanjenu među nama (usp Iv 1,14). Taj dio je podijeljen u tri poglavlja. Prvo, Riječ Božja i Crkva, naglašava da je zahvaljujući Božjoj riječi i djelovanju sakramenata, Isus Krist suvremenik ljudima u životu Crkve.

„Liturgija je povlašteno mjesto riječi Božje“ - naslov je drugog poglavlja gdje se razmatra Riječ Božju u svetoj liturgiji. Ovdje se naglašava životna povezanost između Svetog pisma i sakramenata, posebno Euharistije, budući da je Liturgija Riječi prvi dio svete mise. Dokument razmatra Riječ Božju i sakramente Pomirenja i Bolesničkog pomazanja. Povezanost između sakramenata i Riječi Božje otvara razmišljanje glede sakramentalne naravi Riječi, koju je potrebno dodatno produbiti. Kao jeka misli sinodalnih otaca, Verbum Domini naglašava važnost lekcionara kojega je reforma II. vatikanskog koncila obogatila brojnim čitanjima iz Svetog pisma. U tom kontekstu nije se mogla izostaviti važnost naviještanja Riječi i službe čitanja, a iznad svega homilije koja kao tema ima naglašenu važnost u Postsinodalnoj apostolskoj pobudnici. Osim toga, Verbum Domini naglašava veliku važnost Riječi Božje i Časoslova. Također nudi i dragocjene savjete za animaciju liturgije, slavljenje i naviještanje Riječi Božje, za šutnju, kršćansko liturgijsko vrijeme, isključivost biblijskih tekstova u liturgiji, Biblijom nadahnuto pjevanje, te za posebnu pažnju prema slijepima i gluhima.

Treće poglavlje je posvećeno Riječi Božjoj u crkvenom životu, naglašavajući važnost biblijske animacije pastorala, biblijsku dimenziju kateheze, biblijsku formaciju kršćana, Svetog pisma na velikim crkvenim skupovima, Riječ Božju u odnosu na zvanja. Posebna je pažnja posvećena Riječi Božjoj i pastirima – biskupima, prezbiterima, đakonima, kandidatima za svećenički red – članovima posvećenog života, kao i vjernicima laicima, a posebno u braku i obitelji. Značajan dio poglavlja posvećen je molitvenom čitanju Svetog pisma, posebno Lectio divina i marijanskoj molitvi. Poglavlje završava s odgovarajućim razmišljanjima o Riječi Božjoj i Svetoj zemlji, gdje se Riječ Božja utjelovila, objavila i ljubomorno čuvala u govornom i pisanom obliku.

3) Treći dio Verbum mundo naglašava dužnost kršćana naviještati Riječ Božju svijetu u kojem žive i djeluju. Podijeljen je na četiri poglavlja. U prvom Poslanje Crkve: naviještanje Riječi Božje razmišlja se o poslanju Crkve koja ima za polazište i cilj otajstvo Boga Oca. Riječ Božja priopćila nam je božanski život. Njegova Riječ nas uključuje ne samo kao primatelje, već kao njezine navjestitelje. Tako su svi krštenici odgovorni za navještaj Riječi Božje od koje proizlazi poslanje Crkve. Ona je usmjerena prvom navještaju, ad gentes, onima koji još ne poznaju Riječ, Božju Riječ, ali i onima koji su bili kršteni, ali ne dovoljno evangelizirani i koji su potrebni nove evangelizacije da bi otkrili Riječ Božju. Vjerodostojnost navještaja Radosne vijesti ovisi o svjedočenju kršćanskog života.

Riječ Božja i zauzimanje u svijetu je naslov drugog poglavlja. U njemu su naznačeni putovi za animaciju složene stvarnosti svijeta preko Riječi Božje. Kršćani su pozvani služiti Riječi Božjoj u najmanjoj braći, a u društvu se zauzeti za pomirenje, pravdu i mir među ljudima. Riječ Božja je izvor djelotvornog i kreativnog milosrđa koje olakšava patnje siromašnima u materijalnom i duhovnom smislu. Verbum Domini se, svjetlom Riječi Božje, obraća mladima, migrantima, patnicima, siromašnima. Ona ima također važne ekološke konotacije kršćanskog viđenja stvorenog koje je i u analognom načinu Riječ Božja.

Treće poglavlje je posvećeno Riječi Božjoj i kulturi, budući da je Biblija ispravno shvaćena kao veliki kodeks za kulturu čovječanstva, nepresušan izvor umjetničkog izričaja do naših dana. Stoga, bilo bi poželjno da Biblija bude poznatija u školama i na fakultetima, te da se sredstva društvenog priopćavanja sve više zauzimaju za njezino širenje, služeći se svim tehničkim mogućnostima. Tema inkulturacije Svetog pisma povezana je s prijevodima i širenjem Biblije, koje treba dodatno povećati. Svakako, Riječ Božja ima potrebu izražavanja u kulturama narodâ, ali ona uvelike premašuje ograničenja ljudske kulture.

Riječ Božja i međureligijski dijalog je tema četvrtog poglavlja. Nakon što je utvrđena vrijednost i suvremenost međureligijskog dijaloga, Verbum Domini u svijetlu Riječi Božje, u punini objavljenoj u osobi Isusa Krista, daje dragocjene upute glede dijaloga između kršćana i muslimana, kao i pripadnicima drugih nekršćanskih religija, u okviru vjerske slobode koja uključuje ne samo slobodu naviještanja svoje vjere privatno i javno, već slobodu savjesti i slobodu izbora vlastite vjere.

U Zaključku Sveti Otac sve kršćane potiče „da se zauzmu postati sve prisniji sa Svetim pismom“ (VD 121). Riječ Božja potiče na poslanje, kako pokazuje primjer svetog Pavla, Apostola naroda. „Tako i danas Duh Sveti ne prestaje pozivati slušače kao i uvjerene i uvjerljive navjestitelje Riječi Božje“ (VD 122) . Oni su pozvani biti „ vjerodostojni navjestitelji Riječi spasenja“, navješćujući „izvor prave radosti.. koja proizlazi od spoznaje da samo Gospodin Isus ima riječi života vječnoga (usp. Iv 6,68)“(VD 123). „Ovaj unutarnji odnos između Riječi Božje i radosti naglašen je upravo kod Majke Božje, ‘Mater Verbi et Mater laetitiae’” (VD 124). (kta/m.u.)

PREPORUČI
Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    22. veljača 2018.

    Tutte le Giornate mondiali della gioventù di Papa Francesco

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: