Katolička Tiskovna Agencija
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

11. prosinac 2018.

Izdvajamo

Detalj s misnog slavlja (Foto: Zvonimir Čilić)

Detalj s misnog slavlja (Foto: Zvonimir Čilić)

Banja Luka, 18. rujan 2010.

Mons. dr. Marko Semren zaređen za pomoćnog biskupa banjolučkog

U subotu, 18. rujna u katedrali sv. Bonaventure zaređen je mons. dr. Marko Semren za pomoćnog biskupa banjolučkog. Svečano Misno slavlje predslavio je glavni zareditelj mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, u zajedništvu sa suzarediteljima kardinalom Vinkom Puljićem, nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim, i apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini nadbiskupom Alesandrom D'Erricom te s još 12 biskupa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije : mons. Ratkom Perićem, biskupom mostarsko duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim, mons. Perom Sudarom, pomoćnim biskupom vrhbosanskim, mons. Marinom Srakićem, nadbiskupom i metropolitom đakovačko-osječkim i predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije, mons. Stanislavom Hočevarom, nadbiskupom beogradskim i predsjednikom Međunarodne biskupske konferencije Sv. Ćirila i Metoda; mons. Francom Krambergerom, nadbiskupom i metropolitom mariborskim, mons. Marinom Barišićem, nadbiskupom i metropolitom splitsko-makarskim, mons. Želimirom Puljićem, nadbiskupom zadarskim, mons. Janošem Penzešom, biskupom subotičkim, mons. Antunom Škvorčevićem, biskupom požeškim, mons. Đurom Gašparovićem, biskupom srijemskim, mons. Vladom Košićem, biskupom sisačkim, i mons. Valentinom Pozaićem, pomoćnim biskupom zagrebačkim i izaslanikom zagrebačkog nadbiskupa i metropolite Josipa kardinala Bozanića.

Biskup Komarica pozdravio je i oko 150 svećenika koncelebranata među kojima na osobit način „fra Lovru Gavrana, provincijala drevne i zaslužne franjevačke provincije Bosne Srebrene, koja je Banjolučkoj biskupiji u osobi ređenika Marka darovala svoga najdičnijeg člana za nasljednika apostola“. Pozdrav je uputio i ostalim provincijalima i provincijalnim poglavaricama kao i izaslanicima spriječenog banjolučkog episkopa gospodina Jefrema ocu protojereju stavroforu Veselinu Mijatoviću i jereju mr. Draganu Grujiću, te efendiji Edhemu Čamdžiću, muftiji banjolučkom i njegovoj pratnji. Dobrodošlicu je zaželio i predsjednici Federacije BiH Borjani Krišto, koja je rodom iz iste župe odakle i ređenik biskup Marko, te drugim predstavnicima državnih, entitetskih, županijskih, gradskih i općinskih vlasti iz oba bosansko-hercegovačka entiteta kao i nazočnim članovima diplomatskog zbora. Biskup Komarica je pozdravio i brojne sestre redovnice iz različitih družbi na čelu s predsjednicom Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica s. Ivankom Mihaljević, bogoslove, redovničke novake, sjemeništarce, redovničke pripravnice, sve drage Kristove vjernike te, posredstvom radio i TV prijenosa - rodnu župu Bila i cijeli livanjski dekanat kao i sve izbjegle i prognane članove svoje Banjolučke biskupije, rasutim po svim kontinentima, te sve bolesnike i sve slušatelje i gledatelje.

Nakon navještenog evanđelja provincijal fra Lovro, zajedno s generalnim vikarom Banjolučke biskupije mons. dr. Antom Orlovcem, dopratio je mons. Semrena do oltara te priopćio biskupu Komarici da „Sveta Majka Crkva katolička ište da prezbitera Marka zaredi za odgovornu službu biskupstva“ nakon čega je kancelar Banjolučke biskupije preč. mr. Pero Ivan Grgić pokazao bulu imenovanja i pročitao apostolski nalog.

Uslijedila je prigodna homilija u kojoj je biskup Komarica istaknuo da kršćani povijest Kristove Crkve po cijelom svijetu i u pojedinoj biskupiji promatraju i tumače u svjetlu vječnosti, a ne u svjetlu raznovrsnih povijesnih događanja. Kazao je da je u dramatičnoj povijesti Banjolučke biskupije bilo te da i danas ima je uvijek Kristovih vjerodostojnih suradnika - svećenika, redovnika i laika te istaknuo da je ređenje mons. Semrena jedinstven događaj u povijesti Banjolučke biskupije. „Na poziv Kristov po njegovoj Crkvi Ti si, dragi brate Marko, bez oklijevanja napustio svoj - uglavnom zaštićeni - samostanski i redovnički život, u kojem si skoro dva i pol desetljeća slavio Boga i posvećivao se studiranju te poučavanju svoje mlađe redovničke subraće, kako bi od sada, zajedno sa mnom i mojim suradnicima-svećenicima, dijelio 'teret brige za čitav ovaj narod' (Br 11,11b) ali i odlučnost oko nužne duhovne i materijalne obnove mnogih, ratom opustošenih i rastjeranih župnih zajednica u našoj biskupiji. Naši vjernici i njihovi vjerni neposredni duhovni pastiri – svećenici zahvaljuju Bogu i Crkvi za dar Tvoje osobe i Tvoja spremnost na nesebično služenje svima“, kazao je biskup Komarica ističući da Crkva poziva i šalje mons. Semrena da zajedno sa svojom subraćom u biskupskoj službi, urešen puninom sakramenta sv. Reda, od danas dijeli brigu i obvezu sijanja Kristova Evanđelja, posvećivanja vjernika i uspješnog liječenja još uvijek mnogih nezaraslih ratnih rana na tijelu Crkve u Banjolučkoj biskupiji i Vrhbosanskoj metropoliji.

Poslije homilije uslijedio je čin biskupskog ređenja na početku kojeg je mons. Semren obećao sve do smrti vršiti službu što mu je od apostola povjerena, vjerno i ustrajno propovijedati Kristovo evanđelje, čuvati čistim i cjelovitim poklad vjere, graditi i trajno ostati u Kristovoj Crkvi i u jedinstvu sa zborom biskupa pod vlašću nasljednika blaženog Petra apostola, biti poslušan Svetom Ocu, brinuti za sveti Božji narod te biti ljubazan i milosrdan prema siromasima i tuđincima i prema svima koji oskudijevaju. Dok je ređenik Marko ležao prostrt na tlu pred oltarom, biskupi, svećenici, redovnici, redovnice i sav puk pjevali su Litanije svih svetih. središnji čin ređenja bilo je polaganje ruku glavnog zareditelja biskupa Komarice na glavu ređenika Marka što su potom učinili i suzareditelji kardinal Puljić i nuncij D'Errico kao i svi nazočni biskupi. Tijekom molitve ređenja nad glavom ređenika držan je otvoreni evanđelistar. Potom je biskup Komarica pomazao glavu ređenika Marka svetom krizmom te mu predao evanđelistar i na ruku stavio biskupski prsten, a na glavu solideo i mitru i predao mu pastirski štap kao znamenja biskupstva. Na kraju obreda ređenja biskup Semren izmijenio je poljubac mira sa svim nazočnim biskupima dok je zbor, pod ravnanjem s. Damjane Kovačević, pjevao skladbu pod geslom novozaređenog biskupa: Adsum Dei benignitate! (Po dobrostivosti Božjoj, evo me!)

Na kraju Euharistijskog slavlja biskup Marko je, u pratnji svojih suzareditelja kardinala Puljića i nuncija D'Errica prošao kroz katedralu podjeljujući svoj biskupski blagoslov. U svom govoru je ponajprije zahvalio Bogu na darovima kojima ga je obdario i pozvao u svoju službu, a potom svojim pokojnim roditeljima kao prvim svjedocima Božje dobrote, te užoj obitelji, bližoj rodbini i prijateljima, a na osobit način Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj koja ga je primila u svoje krilo i po braći franjevcima odgajala duhovno i intelektualno. Posebno je zahvalio Svetom Ocu papi Benediktu XVI. na iskazanom povjerenju te glavnom zareditelju biskupu Komarici i suzarediteljima kao i svim nadbiskupima i biskupima, provincijalima, provincijalkama, svećenicima, redovnicama i redovnicima, bogoslovima, novacima, sjemeništarcima, pjevačima, sredstvima društvenog priopćavanja, brojnim sunarodnjacima iz svih livanjskih župa kao i članovima livanjskih zajednica iz Zagreba, Osijeka, Vinkovaca i drugih krajeva. Zahvalio je političkim, diplomatskim i vjerskim predstavnicima kao i onima koji su Misu i ređenje pratili preko radija i televizije.

„Služenje franjevaca u Crkvi očituje se u strpljivom i upornom izvršenju apostolskog poslanja. Potrebe Crkve te zahtjevi papa i biskupa da se Manja braća izravnije uključe u dušobrižništvo doveli su do toga da su 50 franjevaca Bosanske vikarije te poslije provincije Bosne Srebrene vršili biskupsku službu u Katoličkoj crkvi od 1340. do 2010. od kojih sam ja 50. U svom biskupskom služenju želim biti lijepo, dobro, istinito, pravedno i sveto lice Crkve. U mojoj biskupskoj službi Crkvi i čovjeku oslonac mi je Dobrota Božja, zagovor Blažene Djevice Marije, sv. Franje, sv. Bonaventure te molitve svih vjernika, kazao je biskup Semren.

Nakon Misnog slavlja uslijedio je druženje za zajedničkim stolom pored katedrale tijekom kojeg su upućene brojne čestitke novozaređenom biskupu Marku.

Biskup Marko Semren rođen je 9. travnja 1954. godine u župi Bila kraj Livna od roditelja Joze i Mare r. Barać. Osnovnu školu završio je u Biloj, Guberu i Livnu, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, novicijat na Humcu/Ljubuški, filozofsko-teološki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Služio je obvezni vojni rok. Franjevačko odijelo obukao je 15. srpnja 1973. Godinu dana novicijata proveo je na Humcu u Hercegovini. Jednostavne zavjete položio je 10. srpnja 1974. u Sarajevu, a svečane 13. travnja 1980. u Dubici, u bosanskoj Posavini. Za đakona je zaređen 14. prosinca 1980., a za svećenika 29. lipnja 1981., oboje po rukama nadbiskupa Marka Jozinovića u Sarajevu. Nakon toga studirao je na Papinskom Sveučilištu Antonianum u Rimu gdje je magistrirao 1985. godine, a potom i doktorirao 1986. godine iz područja franjevačke duhovnosti. U svom svećeničkom vijeku obnašao je razne dužnosti: kapelan u Docu, profesor na Franjevačkoj teologiji, prvi i drugi meštar te duhovnik bogoslova i gvardijan Franjevačkog samostana Gorica/Livno od 2009. do imenovanja biskupom. Bio je i provincijski definitor i generalni vizitator. Sveti Otac Benedikt XVI. imenovao ga je 15. srpnja 2010. pomoćnim biskupom banjolučkim, dodjeljujući mu naslovnu biskupiju Abaradira u današnjem Tunisu. Ovu odluku Svetog Oca objavio je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup mons. Alessandro D'Errico na kraju svečanog misnog slavlja u banjolučkoj katedrali, 15. srpnja na svetkovinu sv. Bonaventure, zaštitnika banjolučke biskupije i katedrale.

Ovo je bilo prvo biskupsko ređenje na teritoriju Banjolučke biskupije koja je osnovana je 5. srpnja 1881. bulom pape Leona XIII. „Ex hac augusta“. Popis (nad)biskupa koje je Banjolučka biskupija dala općoj Crkvi od svoga osnutka je slijedeći: fra Alojzije Mišić (1859.-1942.), biskup mostarsko-duvanjski, Guido kard. Del Mestri (1911.-1993.), papinski diplomat, Alfred Pichler (1913.-1992.), biskup banjolučki, dr. Severin Pernek (1924.-1997.), biskup dubrovački, dr. Franjo Komarica (r. 1946.), biskup banjolučki, Vinko kard. Puljić (r. 1945.), nadbiskup vrhbosanski, mr. Berislav Grgić (r. 1960.), biskup Tromso-a (Norveška), dr. fra Marko Semren (r. 1954.), pomoćni biskup banjolučki. Banjolučkom je biskupijom od njezina utemeljenja upravljalo do sada sedam biskupa (neki od njih kao apost. upravitelji). To su kronološkim redom (u zagradama godine upravljanja biskupijom): dr. Josip Stadler, ap. upravitelj (1882.-1884.), fra Marijan Marković, ap. upravitelj (1884.-1912.), fra Jozo Garić, rezidencijalni biskup (1912.-1946.), dr. Smiljan Franjo Čekada, ap. upravitelj (1946.-1951.), dr. Dragutin Čelik, ap. upravitelj (1951.-1958.), Alfred Pichler, rezidencijalni biskup (1959.-1989.), mons. dr. Franjo Komarica, rezidencijalni biskup, od 1989. Najodličniji član ove biskupije je blaženik Katoličke crkve, uzoran katolički laik dr. Ivan Merz (1896.-1928.), rođen i odgojen u Banjoj Luci, kojega je blagopokojni papa Ivan Pavao II. 22. lipnja 2003. proglasio blaženim u ovom gradu koji je tom prilikom pohodio. (kta)

PREPORUČI
Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

VIDEO

FOTO

AUDIO

  • Loading the player...
    10. prosinac 2018.

    Papa Francesco Messa a Santa Marta

Sljedeca
 
Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije

Copyright © 1996-2018 KTA BK BiH. Sva prava pridržana.
Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora.

Katolička tiskovna agncija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Kaptol 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: + 387 33 666 865
e-mail: