ZNANSTVENI SIMPOZIJ U POVODU 40. OBLJETNICE KRŠĆANSKE SADAŠNJOSTI

U povodu 40. obljetnice djelovanja Kršćanske sadašnjosti u Chromosovom tornju u Zagrebu gdje su smještene i prostorije KS-a, 21. i 22. veljače održava se znanstveni simpozij na temu „Nastanak i razvitak Kršćanske sadašnjosti". Na otvorenju simpozija 21. veljače bili su nazočni, kao izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, zatim predstavnici drugih kršćanskih Crkava, kao i mnogi istaknuti suradnici KS-a među kojima dr. Bonaventura Duda i don Živko Kustić. U pozdravnom govoru, direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Adalbert Rebić je kratko podsjetio na 40-godišnju povijest, te izrazio nadu da ne ovaj simpozij još jednom pokazati bogatu djelatnost KS-a. Dr. Rebić je podsjetio kako je u 40 godina postojanja KS objavila 1750 naslova ne računajući ponovljena izdanja, izdala 60 gramofonskih ploča, 34 filma, 5 časopisa, te 3 časopisa u suizdanju. U izdanjima je surađivalo oko 700 autora. Biskup Vlado Košić, prenoseći pozdrave kardinala Josipa Bozanića, naglasio je kako sam izraz kršćanska sadašnjost govori o tomu kako je temeljno nastojanje ove ustanove od osnivanja kršćanstvo koje je potrebno posadašnjiti. KS je svjedočanstvo napora kršćana da svoju vjeru žive u skladu s vremenom i da ju komuniciraju članovima Crkve i svim ljudima, naglasio je biskup Košić koji je održao i prvo izlaganje na temu „Teološka recepcija II. vatikanskog koncila u Hrvatskoj i uloga KS-a u tome". Naglasio je kako su dr. Tomislav Šagi-Bunić, dr. Vjekoslav Bajsić i dr. Josip Turčinović članovi tzv. „zagrebačke teološke škole" koja je obrazovala niz generacija studenata. Teolozi su u koncilsko i pokoncilsko doba nastojali širiti i tumačiti ideju samog Koncila, pa je tako iz toga proizašao Glas koncila, a i Teološko-pastoralni tjedan. U tom kontekstu, obnova liturgije, biblijska obnova, laički apostolat, ekumenizam i dijalog sa suvremenim svijetom je nezamisliv bez KS-a, istaknuo je biskup Košić, te podsjetio kako se bez pretjerivanja isticalo kako je KS najveća katolička izdavačka kuća odavde do Vladivostoka. Na kraju svog izlaganja, biskup Košić je zahvalio tim, kako ih je nazvao, prorocima koji su se žrtvovali za svoj narod i Crkvu. Bono Zvonimir Šagi je u predavanju „Društvene i crkvene okolnosti u vrijeme utemeljenja i razvitka Kršćanske sadašnjosti" vrlo zorno približio vrijeme poslije Drugoga svjetskog rata, a posebice početkom 60-ih godina, to jest koncilsko vrijeme. Naglasio je kako je upravo Katolička crkva zahvaljujući Koncilu koji je bio univerzalno otvoreni pokret potaknula na otvorenost i to ne samo katolike. Gledajući na događanja na našim prostorima, naglasio je kako se u tom vremenu osjećala potreba za pisanom riječju, posebice knjigom. Potom je podsjetio na utemeljenje i razvitak KS-a, te na ulogu KS-a u formiranju teologa laika. Osvrnuo se i na osnivanje Teološkog društva Kršćanska sadašnjost 31. svibnja 1977. godine, te kontraverze oko tog društva, jer su ga neki poistovjećivali sa svećeničkim udruženjima koje je osnovala vlast. Na kraju izlaganja je postavio pitanje treba li se u sadašnjim uvjetima djelatnost KS-a svoditi samo na izdavačku djelatnost ili je potrebno raditi i na okupljanju teologa. Don Živko Kustić je podsjetio na „Naše crkvene i društvene prilike u vrijeme djelovanja KS-a", te na suradnju KS-a i Glasa koncila. Također je istaknuo kako se o prilikama na ovim prostorima i događanjima oko KS-a znalo u inozemstvu, te je istaknuo posjet Poljskoj u kojoj je boravio s nadbiskupom Kuharićem, kada se tadašnji nadbiskup Wojtyla zanimao za KS. Kustić je također istaknuo kako se država odobravanjem rada Teološkom društvu Kršćanska sadašnjost nadala da će nešto dobiti, ali se prevarila. Tako je KS od Istre do Kamčatke jedini slučaj gdje je skupina teologa uspjela provesti svoj plan, a da se komunistička država nije uspjela time okoristiti. Stanko Uršić je govorio o „Ulozi KS-a u okupljanju i teološkoj izobrazbi vjernika laika". Uršić je naglasio kako je Kršćanska sadašnjost od samog početka radila na okupljanju vjernika, bez obzira je li riječ o klericima ili laicima. Na području formiranja vjernika laika, KS je odigrao važnu ulogu na formiranju laika izdavačkom djelatnošću, a napose nakon osnivanja Instituta za teološku kulturu laika kojem je prvi pročelnik bio dr. Turčinović. Dr. Mario Cifrak je u izlaganju „Izdavačka djelatnost KS" ukratko predstavio biblioteke, periodiku, te zvučna izdanja i filmove koje je u 40 godina izdala KS. Naglasio je kako su ta izdanja u službi duhovnosti laika i teologije prerasla u dijalog Crkve i svijeta. Dr. Franjo Šanjek je ukratko predstavio suradnju Kršćanske sadašnjosti s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Podsjetio je, što su profesori KBF 60-tih godina 20. stoljeća učinili za Crkvu u Hrvata potaknuti duhom II. Vatikanskog sabora. U tome je bila nezaobilazna suradnja s KS-om. Dr. Adalbert Rebić je u svom izlaganju „ Međunarodna suradnja Kršćanske sadašnjosti (osobito preko Svezaka-Communio)" podsjetio na početke djelovanja KS-a, koji je uživao veliku potporu austrijskih katoličkih izdavača. Dr. Rebić je podsjetio na pokretanje časopisa „Svesci" KS-a. Zahvaljujući međunarodnoj suradnji kroz izdavanje Svezaka – Communio razvijena je suradnja s većinom zapadnoeuropskih katoličkih teologa, a KS je u kasnijim godinama razvio suradnju i s katoličkim zapadnoeuropskim izdavačima. Istaknuo je i suradnju s ELCE udrugom izdavača i knjižara Europe, te međunarodnom udrugom Pax Romana. Karoly Harmath je kratko predstavio suradnju KS-a i Agape. Od 1982. godine kada je suradnja formalno započela Agape je djelovao kao sekcija za mađarska izdanja Teološkog društva Kršćanska sadašnjost, iako je u stvari bila poslovna jedinica. Suradnja je prekinuta po izbijanju rata. Agape je tijekom 25 godina postojanja izdala 568 naslova. Agape danas kao izdavačka kuća sa sjedištem u Novom Sadu ima podružnicu i u Mađarskoj, gdje je treća izdavačka kuća po veličini. Harmath se zahvalio KS-u i djelatnicima na suradnji svih godina, te izrazio želju da nesebičnost, tolerancija koja se vidjela u osobi Turčinovića, bude karakteristika i današnjeg KS-a i da se vrati početni entuzijazam. U nastavku znanstvenog simpozija o 40-toj obljetnici Kršćanske sadašnjosti prvo predavanje u poslijepodnevnom radnom djelu održao je Ivan Dugandžić s temom "Biblija i prateća biblijska djela u Kršćanskoj sadašnjosti". On je podsjetio kako je od samog početka postojanja KS kao moderne izdavačke kuće, Biblija bila u središtu njezine pozornosti. Nastao uslijed pravog koncilskog zanosa i obnove Crkve na svim područjima života, KS je vrlo ozbiljno shvatio riječ Koncila o Bibliji kao duši svete teologije. Stoga se zalagao da Riječ Božja nađe postojano mjesto ne samo u životu vjernika, već u hrvatskoj kulturi općenito. Istaknuo je kako je samo Novi Zavjet od 1971. godine do kraja 2007. godine doživio 15 izdanja. Nadalje podsjetio je i kako je KS 1973. godine od Stvarnosti preuzeo izdavanje ilustrirane Biblija mladih, te je od trećeg izdanja počinje samostalno izdavati u više ponovljenih izdanja uz hrvatski na još 11 jezika. Potom se Dugandžić osvrnuo i na druga biblijska izdanja, te na kraju kratko predstavio broj naslova u različitim nizovima i broj domaćih i stranih autora. Josip Baričević je obradio temu "Pastoralno-katehetska djelatnost KS od početka do danas". U prvom djelu izlaganja predavač se osvrnuo na pregled pastoralno-katehetske djelatnosti Kršćanske sadašnjosti i njezinih suradnika od 1968. do 2008. godine. Ovaj pregled započinje kontekstualizacijom s obzirom na pastoralno-katehetsku situaciju u nad od 1945. do 1973. Predavač je predstavio brojna izdanja, od kojih su mnoga bili prijevodi inozemnih izdanja, probleme na koje su nailazili djelatnici, te početak pripremanja domaćih izdanja. U drugom djelu izlaganja, postavio je neka pitanja, odnosno iznio sugestije i prijedloge za daljnje pastoralno-katehetsko djelovanje KS-a. Posebno je istaknuo potrebu većeg zauzimanja za pripremu izdanja vezanih uz župnu katehezu. O doprinosu KS-a u upoznavanju crkvene povijesti u Hrvata zatim je govorio Emanuel Hoško. Na početku izlaganja je istaknuo, kako su o potrebi poznavanja crkvene povijesti u Hrvata bila svjesna više ili manje sva pokoljenja crkvenih povjesničara i izdavača već u drugoj polovici 19. stoljeća. Hoško je istaknuo kako je doprinos KS-a crkvenoj povijesti u Hrvata zadivljujuće velik i višestruko vrijedan i bez njega bi danas i bez njega bi povijest Crkve u nas bila nepopravljivo siromašna. Stoga je istaknuo kako bi bez tog doprinosa KS-a poznavanju crkvene povijesti u našem narodu jedva bilo moguće danas razvijati kod suvremenih članova Crkve cjelovitu odgovornost. Nadalje je podsjetio kako izdanja s povijesnom tematikom KS-a u razdoblju 1070.-1991. daleko nadmašuje izdanja istog sadržaja kod drugih tadašnjih crkvenih izdavača, a i danas KS objavljuje više izdanja povijesne tematike od ostalih izdavača. Na kraju izlaganja Hoško je istaknuo kako je KS po njegovu mišljenju objavio djela, studije, rasprave i priloge koji omogućuju pripravu modernog skupnog izdanja cjelovite povijesti Crkve među Hrvatima. Iznio je također mišljenje da je KS dao važan doprinos eventualnoj pripravi pregleda povijesti Crkve u našem narodu u stoljeću koje je iza nas. Jedno i drugo bi bilo važno djelo za sve nas na početku novog tisućljeća, a osobito za najmlađa hrvatska i kršćanska pokoljenja, zaključio je Hoško. O suradnji KS-a s državnim arhivom govorio je Josip Kolanović. On je naglasio, kako je taj polet koji je unijela KS u suradnji s drugim institucijama bila apsolutna novost. To se može promatrati pod vidom svojevrsnog dijaloga. Tu je posebno istaknuo suradnju sa samog očetka KS-a vezano uz izdanje Biblije 1968. godine. Na tom izdanju surađivali su bibličari, književnici, te kulturni radnici. Ta suradnja je bila znak novog vremena i novih mogućnosti koje su se pružale Crkvi. Tako je KS osim sa Stvarnošću, surađivao i s Maticom hrvatskom, Nakladom Liber. S državnim arhivom KS je radio na zajedničkom objavljivanju Vizitacija Zagrebačke (nad)biskupije od 1615.-1913., a potom se suradnja nastavila izdavanjem dnevnika biskupa Maksimilijana Vrhovca, kao i na drugim izdanjima dokumenata Tajnih vatikanskih arhiva. Kolanović je istaknuo, kako se u te zajedničke projekte ulazila sa željom da se objavi ono najvrednije, ne misleći na vlastitu dobit. Posljednji blok izlaganja prvog dana znanstvenog simpozija o 40-toj obljetnici KS-a bio je posvećen KS i ekumenizmu. Jure Zečević je tako na početku svog izlaganja na temu "Kršćanska sadašnjost i ekumensko gibanje na našim povijesnim prostorima" istaknuo kako se ne može govori o ekumenskom gibanju na ovom prostoru bez KS-a. Tijekom svih 40 godina postojanja Kršćanska je sadašnjost bila ekumenski orijentirana. To je potkrijepio podatkom o 30 knjiga u seriji ekumena. U tom su nizu objavljena ekumensko dijaloška djela i teme širokog spektra koja čitateljima hrvatskog govornog područja omogućuju kvalitetno upoznavanje drugih kršćanskih tradicija. No, Zečević je podsjetio kako se ne iscrpljuje ekumenski doprinos KS-a samo knjigama, niti samo časopisima i tekstovima u drugim publikacijama koje objavljuje KS. Kao primjer drugog djelovanja koje nije izdavačkog karaktera spomenuo je teološke četvrtke koji su znali ne samo imati ekumenske teme, nego i okupljati ljude ekumene iz raznih kršćanskih Crkava. No, posebno je naglasio ekumenski profil ljudi koji su iznjedrili KS. Zečević je izlaganje završio konstatacijom da je KS pridonio afirmaciji ekumenske i dijaloške kulture prvenstveno među katolicima, potom među kršćanima drugih Crkava, a također među pripadnicima drugih vjeroispovijesti i svjetonazora. Zatim je Peter Kuzmič održao predavanje na temu "Suradnja hrvatske ekumene s KS". On je posebno istaknuo na ohrabrenje koje je po povratku u Zagreb imao u KS, koja je na kraju i tiskala njegovu prvu knjigu na hrvatskom jeziku. Podsjetio je kako u to vrijeme nije bio organizirane ekumene, ali je zato središnje mjesto ekumenizma na ovim prostorima bilo u sjedištu KS-a na Marulićevom trgu i to u svakom pogledu. Tamo su se vodile rasprave, sanjalo se zajedno o ekumenizmu, počela su se pripremati ekumenska izdanja, među prvima "Ekumenska abeceda". U svemu tome nezaobilaznu ulogu su imali dr. Josip Turčinović, dr. Tomislav Šagi Bunić te dr. Bonaventura Duda. Po osnivanju Teološkog društva Kršćanska sadašnjost, u društvo su bili pozvani i drugi kršćani, ne samo katolici, jer se isticalo kako je to "kršćanska sadašnjost u kojoj im mjesta za sve". Kuzmič je također podsjetio na početke ekumenskih tribina grada Zagreba, te na niz ekumenskih izdanja od kojih je posebno istaknuo međunarodno izdanje Biblije. Na kraju svog izlaganja Kuzmič je podsjetio kako je za doprinos na području ekumenizma Evanđeosko teološki fakultet u Osijeku po osnivanju Ekumenske povelje upravo prvu 27. listopada 2006. godine dodijelio posthumno dr. Tomislavu Šagi Buniću i dr. Josipu Turčinoviću. O "KS i pravoslavlju kod nas" govorio je Radovan Bigović. Uvodno je podsjetio na utemeljitelje KS-a koje je imao prilike i sam upoznati. Uvijek ih je, kako je rekao, doživljavao kao svoje učitelje, jer je iz njihove žive i pisane riječi mnogo toga naučio. Bile su to uistinu velike kršćanske ličnosti, ljudi otvorenog srca i prostrane duše, prepuni ljubavi i dobrote, prebogati znanjem iz mnogih znanstvenih disciplina, ali nadasve skromni. Što se tiče KS-a, Bigović je istaknuo kako je to najveće izdavačka religiozna kuća na ovom području. Značenje KS-a od samog je početka nadilazilo granice sredine, kulture i naroda u kojem je nastao. Od njenog nastanka, mnoga njegova izdanja su postala obvezatna literatura za studente pravoslavne teologije. Trenutno su gotovo pravi hit pojedine knjige pape Benedikta XVI. Za najveći broj pravoslavnih vjernika izdanja KS-a bila su jedini i najpouzdaniji put da bolje upoznaju Katoličku Crkvu i njenu teologiju, da se oslobode vjekovnih jednostranih gledanja i ideoloških predrasuda o Katoličkoj Crkvi, rekao je Bigović. Posljednje predavanje s temom "Dijalog kršćana i ateista u nas i uloga KS-a u tome" održao je Esad Ćimić. On je naglasio kako dijalog ne može postojati ako sugovornici nemaju ničeg zajedničkog, ako ne mogu ništa međusobno razmjenjivati, ako nisi spremni korigirati se. Ćimić je podsjetio i kako je posebnu pozornost izazvao dijalog između biskupa Škvorca i prof. Bošnjaka koji je izašao kao posebna knjiga pod naslovom "Marksisti i kršćani". Simpozij nastavlja s radom danas u petak 22. veljače, kada će biti obrađene teme doprinosa KS-a na području liturgije, inozemne pastve, a predavači će se osvrnuti i na audiovizualna izdanja. Bit će predstavljena i prigodna izdanja "Kršćanska sadašnjosti u misli svojih utemeljitelja tijekom razvitka i djelovanja u vremenu", te "Istrgnute misli za nezaborav". Znanstveni simpozij će završiti okruglim stolom na temu "Sadašnjost i budućnost kršćanske i posebno teološke knjige, te uloga KS-a u tome". (kta/ika)