Objavljena knjiga dr. Miroslava Akmadže - „Franjo Kuharić. Kardinal i vlast”

Nastala je u sklopu istraživačkoga projekta „Rat, žrtve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća“


Zagreb,  Sub, 31. Listopad 2020.

„Franjo Kuharić. Kardinal i vlast” nova je knjiga hrvatskog publicista i povjesničara dr. sc. Miroslava Akmadže s Hrvatskoga instituta za povijest. Nastala je u sklopu istraživačkoga projekta „Rat, žrtve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Izdavač je Profil knjiga, a recenzenti su dr. sc. Nikica Barić, dr. sc. Josip Mihaljević i dr. sc. Anto Mikić.

Na šest stotina stranica povjesničar Akmadža donosi sve najvažnije o kardinalu Franji Kuhariću. Podijeljena u dva dijela, knjiga sadrži ukupno šesnaest poglavlja. Prvi dio knjige naslovljen je „Kuharić i partija”. Kroz 11 poglavlja isprepliću se različite teme. Iz vremena njegove župničke službe (1945.-1964.) saznajemo o opasnim svećeničkim danima, udarima UDB-e, snazi Stepinčeve blizine, ali i reakciji na svećenička udruženja. U poglavlju o Kuhariću kao zagrebačkom pomoćnom biskupu (1964.-1970.) čitamo o UDB-inim provjerama novoga biskupa, te o vlastima koje su Kuharića smatrale sve većom prijetnjom režimu. Unatoč otporima postao je zagrebački nadbiskup 1970. godine, pratio obnovu diplomatskih odnosa Jugoslavije i Svete Stolice, proživio nemire u Crkvi zbog Glasa Koncila. Upoznajemo i kako je djelovao u razdoblju Hrvatskog proljeća i njegovih posljedica (1971.-1973.), a posebno poglavlje posvećeno je udaru vlasti na Kuharića i „Glas Koncila” (1973.-1975.). Kardinal Kuharić bio je ustrajan u borbi za vjerske slobode i ljudska prava, nisu ga mimoišla niti nezadovoljstva u Crkvi i društvu. Bio je svjedokom početka pontifikata pape Ivana Pavla II. i buđenja Crkve na Istoku (1978.-1980.), uvršten je u Kardinalski zbor, ali i dalje je rješavao polemike unutar Crkve u Zagrebu, kao i one o kardinalu Stepincu. Bio je svjedokom i političkih igara oko dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku još 80-ih godina. Uslijedilo je jačanje velikosrpskog nacionalizma (1985.-1986.) i uključenje Crkve u pokušaje smirivanja napetosti. U knjizi kroz posebno poglavlje pratimo prekretnicu koja se događala u razdoblju od 1986. do 1989. ususret padu komunizma.

Drugi dio knjige naslova je „Kuharić i Tuđman”. U njemu saznajemo kako su pojedini oporbenjaci željeli uključiti Crkvu u ostvarivanje svojih političkih ciljeva i što znači Kardinalova izjava „Ne bojim se Tuđmanove pobjede”. Od 1990. do 1992. pratimo Kuharićevo sudjelovanje u borbi za samostalnost i međunarodno priznanje RH. Knjiga donosi i kontekst nastanka jedne od najpoznatijih propovijedi kardinala Kuharića, one protiv rata, zločina i osvete koju je izgovorio u Petrinji početkom kolovoza 1991. godine. Čitatelj može pratiti i Kuharićevo iščekivanje mira i slobode (1992.-1994.), a iz toga razdoblja primjetni su i njegovi stavovi o Bosni i Hercegovini, te se ne skriva njegovo nezadovoljstvo hrvatskom politikom u toj zemlji. Unatoč tome, nastavio je tražiti mir u BiH. Pretposljednje poglavlje obuhvaća vrijeme oslobađanja Hrvatske (1994.-1996.) u koje se ubraja i prvi pohod Svetog Oca Hrvatskoj, kao i operacije „Bljesak”, „Oluja”, ali i Daytonski i Erdutski sporazum. Na kraju knjige je poglavlje o Kuharićevom vremenu u miru, kada se dogodila i beatifikacija Alojzija Stepinca, te vrijeme do smrti 2002. godine.

Autor Akmadža put stvaranja knjige predstavlja u uvodnoj napomeni: „Kada sam 2013. godine na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu predstavljao svoju knjigu ‘Katolička crkva u komunističkoj Hrvatskoj’, izjavio sam kako je moj najvažniji cilj u nastavku znanstvene karijere objaviti knjigu o zagrebačkom nadbiskupu, kardinalu Franji Kuhariću. I evo, nakon sedam godina moja su istraživanja urodila plodom”. No, s prikupljanjem građe počeo je još prije 13 godina kada je radio knjigu o kardinalu Franji Šeperu. Istraživački posao mogao je obogatiti i zahvaljujući tome što su nedavno postali dostupni arhivski fondovi komunističkih tajnih službi. No, kako autor kaže, „konačni vrhunac istraživanja, i poticaj za privođenje ovoga istraživanja kraju bila je mogućnost uvida u cjeloviti Kuharićev osobni dnevnik, koji se nalazi u njegovoj ostavštini u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu”.

Na pitanje zašto je bilo važno napisati ovu knjigu, u uvodnoj napomeni autor odgovara: „Nakon višegodišnjega istraživanja crkveno-državnih odnosa u Hrvatskoj i Jugoslaviji u vrijeme komunizma i objavljenih trinaest knjiga i više desetaka radova s tom temom, bilo mi je važno zaokružiti tu temu. Ona se neprestano povezivala s nekim istaknutim osobama iz toga razdoblja, a posebice pojedinim biskupima. Iako su svi hrvatski biskupi imali bitnu ulogu u toj priči, ipak se najveći njezin dio vezao za zagrebačke nadbiskupe, koji su bili odreda predsjednici Biskupske konferencije Jugoslavije, ali i kardinali Rimske crkve”. U zaključku Akmadža ističe: „Kardinal Kuharić umro je 11. ožujka 2002. godine. Iako je njegov životni put bio popraćen velikim nedaćama zbog djelovanja komunističkog režima i ratnih stradanja u Domovinskom ratu, ipak je unatoč svemu ostvario nekoliko svojih najvećih snova. Srušen je komunizam, Hrvatska je postala samostalna i slobodna, papa je posjetio Hrvatsku, a kardinal Stepinac, čiju je nevinost ustrajno dokazivao cijeli život, proglašen je blaženim”. (kta/ika)

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

Sarajevo,  Ned, 29. Stu. 2020.

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

U sarajevskoj katedrali, kardinal Puljić će za đakone će zarediti četvoricu bogoslova, a na Franjevačkoj teologiji nadbiskup Vukšić za đakone će zarediti devet franjevačkih bogoslova

Zavjetna Misa u Koraću

Koraće,  Ned, 15. Stu. 2020.

Zavjetna Misa u Koraću

Mlada nedjelja na Plehanu

Plehan,  Ned, 15. Stu. 2020.

Mlada nedjelja na Plehanu

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod,  Sub, 14. Stu. 2020.

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Papa odobrio nove dekrete o čudima i herojskim krepostima

Vatikan,  Sri, 25. Stu. 2020.

Papa odobrio nove dekrete o čudima i herojskim krepostima

Sveti Otac primio je, 23. studenoga novoga prefekta Kongregacije za kauze svetaca biskupa Marcella Semerara i Kongregaciji odobrio proglasiti osam dekreta o čudima i herojskim krepostima, uključujući i 127 Španjolaca

Austrijski biskupi o razlozima otkazivanja misa s vjernicima do 6. prosinca

Beč,  Sri, 25. Stu. 2020.

Austrijski biskupi o razlozima otkazivanja misa s vjernicima do 6. prosinca

Austrijska biskupska konferencija na svojim je mrežnim stranicama, 24. studenoga objavila četiri videozapisa s obrazloženjima svojih odluka u pandemiji koronavirusa

Poruka talijanskih biskupa za Došašće

Rim,  Sri, 25. Stu. 2020.

Poruka talijanskih biskupa za Došašće

Talijanska biskupska konferencija objavila je, 24. studenoga poruku za Došašće u kojoj se vjernike u pandemiji koronavirusa poziva na novi zanos življene vjere u predbožićno i božićno vrijeme

Novi mandat dosadašnjem ravnatelju Caritasa BiH

Sarajevo,  Uto, 24. Stu. 2020.

Novi mandat dosadašnjem ravnatelju Caritasa BiH

Na službu ravnatelja Caritasa BiH na novi mandat od pet godina imenovan je dosadašnji ravnatelj, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije mons. mr. sc. Tomo Knežević