Biskup Komarica na beatifikaciji mons. Vladimira Ghike


Bukurešt,  Ned, 01. Rujan 2013.

Na poziv bukureštanskog nadbiskupa i predsjednika Rumunjske biskupske konferencije mons. Ioana Robua, biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. dr. Franjo Komarica, u pratnji generalnog tajnika BK BiH mons. Ive Tomaševića, sudjelovao je 31. kolovoza 2013. na proglašenju blaženim rumunjskog svećenika i mučenika komunističkog mons. Vladimira Ghike (Gika). Bilo je to prvo proglašenje jednog blaženika Bukureštanske nadbiskupije. Svečano Misno slavlje u prepunom središnjem paviljonu „Romexpo“ u središtu glavnog rumunjskog grada Bukurešta predvodio je kardinal Angelo Amato, pročelnik Zbora za proglašenje svetih, u zajedništvu s 25 katoličkih i grkokatoličkih biskupa te više stotina svećenika i sudjelovanje oko deset tisuća vjernika koji su došli iz raznih dijelova Rumunjske, ali i iz više zemalja svijeta. Osim biskupa iz svih šest katoličkih (nad)biskupija i pet grkokatoličkih eparhija, Misu su suslavili i biskupi iz Moldavije, Bugarske, Mađarske, Ukrajine, Poljske i Bosne i Hercegovine te pariški nadbiskup kardinal Andre Vingt-Trois koji je stigao s većom grupom vjernika kako bi sudjelovao na beatifikaciji mons. Ghike koji je značajan dio svog života proveo upravo u Parizu. Na Misi, koju je izravno prenosila državna Radiotelevizija te popratili brojni mediji, nazočni su bili i drugi vjerski predstavnici te predstavnici društveno-političkog i kulturnog života među kojima bivši rumunjski predsjednik i premijer.

Pozdrav i srdačnu dobrodošlicu svima uputio je nadbiskup Robu ističući, između ostalog, da je mons. Vladimir ujedno i predstavnik brojnih nepoznatih kršćanskih mučenika iz nesretnog komunističkog razdoblja rumunjske povijesti. Potom je ukratko predstavljen vrlo bogat životni put mons. Vladimira, a kardinal Amato je pročitao apostolsko pismo pape Franje kojim se mons. Vladmir uzdiže na čast oltara nakon čega su doneseni njegovi posmrtni ostaci odnosno moći.

U svojoj propovijedi, koja je pročitana na rumunjskom jeziku, kardinal Amato je progovorio o blaženom Vladimiru koji je rođen na Božić u Istanbulu 1873. u staroj rumunjskoj plemićkoj pravoslavnoj obitelji, a otac mu je bio veleposlanik, nećak posljednjeg moldavskog kneza. Nakon studija u Francuskoj i Rumunjskoj, stekao je magisterij iz filozofije, a potom i doktorirao iz teolologije pri Zavodu sv. Tome u Rimu. Godine 1902. ušao je u jedinstvo s Katoličkom Crkvu pod vodstvom dominikanaca u crkvi sv. Sabine u Rimu. Sve do smrti bio je uvijek ekumenski vrlo raspoložen i trajno je radio na jedinstvu kršćana. U 50. godini života zaređen je za svećenika Pariške nadbiskupije, 1923. godine u kapeli sv. Vinka Paulskog kod lazarista, a papa Pio XI. dao mu je dopuštenje misiti i na latinskom i na istočnom obredu. Stavio se u službu najsiromašnijih, a na tom planu providonosan je bio susret sa s. Vinkom iz Družbe Kćeri ljubavi sv. Vinka Paulskog pa je već 1906. Vladimir utemeljio grupu „dama ljubavi“ te u Bukureštu osnovao besplatnu ambulantu „Marijin Betlehem“. Zdravstveno je pomagao tijekom balkanskih ratova, a brinuo se i za oboljele od kolere u Rumunjskoj. Pomagao je također tijekom Prvog svjetskog rata osobito onima koji su pogođeni potresom 1915. godine u talijanskoj pokrajini Avezzano. Kao svećenik djelovao je od 1923. do 1939. godine u Parizu, a od 1939. pa do svoje smrti 1954. godine u Rumunjskoj. Nakon što ga je Sveti Otac imenovao apostolskim protonotarom i članom Međunarodnih euharistijskih kongresa, mons. Vladimir je išao širom svijeta pronoseći i svjedočeći vjeru i ljubav. Godine 1952. rumunjske komunističke vlasti su ga u staračkoj dobi stavile u zatvor i osudile zato što je nastojao spasiti Katoličku Crkvu u Rumunjskoj koja je bila u opasnosti da prekine svoju povezanost s Rimom. Optužen je za „tešku izdaju“, a nakon 80 nasilnih ispitivanja određena mu je kazna zatvora od tri godine. Dvije godine kasnije, u zatvoru u Jilavi, preminuo je od iscrpljenosti, hladnoće i izgladnjelosti. U zatvoru je svima bio na usluzi kao pravi otac. Od posljedica maltretiranja umro je 16. svibnja 1954.

U popodnevnim satima biskup Komarica, zajedno s kardinal Vingt-Troisom i biskupima, sudjelovao je na grkokatoličkoj liturgiji ispred grkokatoličke crkve u središtu Bukurešta. Liturgiju je služio pomoćni grkokatolički bukureštanski biskup mons. Mihai Fratila koji je blagoslovio ikonu mons. Vladimira kako bi je u toj crkvi štovali grkokaktolički vjernici. Prije liturgije upoznao je biskupe sa stanjem Grkokatoličke Crkve u Rumunjskoj. Spomenuo je da su crkvu, u kojoj se nalaze, od 1948. do 2006. godine koristili pravoslavni vjernici, a crkva je vraćena grkokatoličkoj zajednici tek nakon šesnaestogodišnjeg sudskog procesa. Komunističke su vlasti nakon Drugog svjetskog rata dokinule Grkokatoličku Crkvu i sve njihove crkve predale Pravoslavnoj Crkvi na upotrebu. Nakon velikih promjena u Rumunjskoj ponovno je oživjela Grkokatolička Crkva i dobila pravni status u državi, ali joj je do sada vraćeno tek oko 10 % njezinih oduzetih crkava.

Biskup Komarica je u nedjelju, 1. rujna sudjelovao i na zahvalnom svečanom Misnom slavlju u bukureštanskoj katedrali. Misu je, u zajedništvu s biskupima te koncelebraciju svećenika i sudjelovanje brojnih vjernika, predslavio nadbiskup Robu.

Biskup Komarica je nadbiskupu Robuu prenio izraze bratske solidarnosti nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića i drugih članova Biskupske konferencije BiH ističući kako „nas sve ujedinjuju osobito oni članovi Crkve koji su svoju ljubav prema Kristu i Crkvi posvjedočili svojim životom i svojom krvlju. Nadbiskup Robu je zahvalio biskupu Komarici i što je u ime Biskupske konferencije sudjelovao u svečanostima beatifikacije prvog blaženika mučenika iz njegove nadbiskupije nadodavši kako mu je dobro poznata dramatična ne samo povijest nego i sadašnjost katolika u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da će „i dalje ostati povezani u Kristovoj ljubavi“. (kta)

foto

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

Sarajevo,  Ned, 29. Stu. 2020.

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

U sarajevskoj katedrali, kardinal Puljić će za đakone će zarediti četvoricu bogoslova, a na Franjevačkoj teologiji nadbiskup Vukšić za đakone će zarediti devet franjevačkih bogoslova

Zavjetna Misa u Koraću

Koraće,  Ned, 15. Stu. 2020.

Zavjetna Misa u Koraću

Mlada nedjelja na Plehanu

Plehan,  Ned, 15. Stu. 2020.

Mlada nedjelja na Plehanu

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod,  Sub, 14. Stu. 2020.

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Novi mandat dosadašnjem ravnatelju Caritasa BiH

Sarajevo,  Uto, 24. Stu. 2020.

Novi mandat dosadašnjem ravnatelju Caritasa BiH

Na službu ravnatelja Caritasa BiH na novi mandat od pet godina imenovan je dosadašnji ravnatelj, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije mons. mr. sc. Tomo Knežević

Dar Caritasa Srbije KBC-u Zvezdara

Beograd,  Uto, 24. Stu. 2020.

Dar Caritasa Srbije KBC-u Zvezdara

U prostorijama Caritasa Srbije, 23. studenoga Kliničkom bolničkom centru Zvezdara uručena je donacija u medicinskoj opremi vrijednoj više od 27.000 eura

Međunarodni online susret - Od Paname do Lisabona

Vatikan,  Uto, 24. Stu. 2020.

Međunarodni online susret - Od Paname do Lisabona

Na međunarodnom online susretu sudjelovala je predstavnica Ureda za mlade Biskupske konferencije BiH, Minja Todorović

Gospa od Zdravlja proslavljena u župama Sućuraj i Gdinj

Sućuraj/Gdinj,  Uto, 24. Stu. 2020.

Gospa od Zdravlja proslavljena u župama Sućuraj i Gdinj

Misno slavlje u Sućurju predvodio je župnik fra Stipo Marčinković, a u Gdinju župnik fra Mario Divković