Katolički tjednik

U procesu seoba naroda


Sarajevo,  Pon, 09. Ožujak 2020.

Katolički tjednik br. 10

Katolički tjednik br. 10

Svaki se čovjek vjerojatno nebrojeno mnogo puta u svome životu znao prevariti u svojoj zamisli i procjeni. Njegova ga je logika nerijetko izdavala na način kako nije ni mogao slutiti. No, on se uvijek iznova upravo na nju oslanja jer mu razum drugačije i ne dopušta. Sve se odvija na misaonoj matrici poput one koju je u nogometnom ushitu izrekao legendarni trener sarajevskog niželigaša Vrbanjuše Alija Hadžiosmanović, zvani Braco: „Igrač koji puca – on će dati gol; igrač koji ne puca – on nikad neće dati gola!“ Računica je jasna: dva i dva su uvijek četiri, i matematička istina je neumoljiva. Stoga se analitičari i bave statistikama kako bi predočili stvarnost i dali svoje predviđanje budućnosti. Ipak, u povijesti čovječanstva odviše je pokazatelja kako brojevi nisu presudni u življenju ovozemaljske protežnice. Da jesu, onda bi, recimo, Kina uvijek bila prvak svijeta u nogometu – a nikad nije bila. Stoga se sve statistike mora ozbiljno uzeti u razmatranje, ali istodobno u svojoj logici ostaviti prostora i za „intervente“ koji ju nadilaze. Na toj podlozi valja promatrati i godišnje izvješće o stanju župa u Bosni i Hercegovini koje biskupije šalju u Vatikan.

Statistički gledano, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji godine 2002. bio je 217 921 katolik; i od tada se broj konstantno smanjuje. U Banjolučkoj biskupiji pad je krenuo nešto ranije – od 1999. kada je zabilježeno 52 711 katolika. Mostarsko-duvanjska biskupija je u poraću bilježila rast sve do godine 2006. kada je bilo 194 298 katolika da bi i u toj dijecezi uslijedio pad broja katolika. Prvi put se 2014. dogodilo da je Sarajevska nadbiskupija imala manje članova (182 843), nego Mostarsko-duvanjska (182 918), a od tada je to konstanta sa sve većom razlikom.

I dok će se neki radovati ovim negativnim brojevima i likovati nad njima, valja pribilježiti činjenicu: u BiH samo Katolička Crkva izlazi u javnost sa statistikama. Prema popisu pučanstva iz 2013., u ovoj je zemlji živjelo 3 531 159 ljudi, a danas ih, prema procjenama, nema više od 2,7 milijuna (ako i toliko?). Dakle, razlika je u više od 800 000. Istodobno, katolika je 2013. bilo 432 177, što u usporedbi s krajem 2019. proizvodi -78 305. A što je s ostalima: muslimanima, pravoslavnima i drugima? Razvidno se nalazimo u procesu globalnih gibanja i seoba naroda. Sve to, uz vjernički pogled na život, moramo ukalkulirati u svoju logiku kada donosimo sudove i zaključke za budućnost.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Pokopani zemni ostatci pokojne Smiljke, majke vlč. Ive Jezidžića

Sub, 16. Sij. 2021.

Pokopani zemni ostatci pokojne Smiljke, majke vlč. Ive Jezidžića

Ukopu je prethodila Sv. misa zadušnica u crkvi Svete Obitelji na Kupresu koju je predslavio mons. Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH

Tijekom 2020. godine dovršena restauracija Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu

Rim,  Sub, 16. Sij. 2021.

Tijekom 2020. godine dovršena restauracija Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu

Povod radovima na obnovi crkve bili su snažni potresi koji su 24. kolovoza i 30. listopada 2016. pogodili središnji dio Italije

Pomoć Hrvatske katoličke župe Wiesbaden za stradale u potresu u Hrvatskoj

Wiesbaden,  Sub, 16. Sij. 2021.

Pomoć Hrvatske katoličke župe Wiesbaden za stradale u potresu u Hrvatskoj

Župljani Hrvatske katoličke župe Wiesbaden prikupili su pomoć za stradale u potresu u Hrvatskoj i iz Wiesbadena u Sisak poslali kamion humanitarne pomoći

Papa moli za stradale u snažnom potresu u Indoneziji

Vatikan,  Sub, 16. Sij. 2021.

Papa moli za stradale u snažnom potresu u Indoneziji

U telegramu, koji je u Papino ime uputio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin, Sveti Otac je izrazio “iskrenu solidarnost sva svima u Indoneziji"