Katolički tjednik

Djeca Božja


Sarajevo,  Pon, 23. Studeni 2020.

Drevni su Sumerani kazali: „Ženiti se je ljudski, a imati djecu je božanski.“ Slično zaokružuje i Sveto pismo kada prenosi Božji nalog prvim ljudima: „A vi, plodite se, i množite i zemlju napunite, i podložite je sebi!“ (Post 9,7). Riječ je, dakle, o čovjekovu sudjelovanju u Božjem djelu stvaranja, što je uistinu samo po sebi: božanski. To sudjelovanje sumerski Ep o Gilgamešu izrazio je preporukom: „Pazite svoju djecu kojima je vaša ljubav dala život!“ Posljedično bismo mogli konstatirati da je ne htjeti u braku imati djecu, onda, protu-božanski, a usmrtiti začeti život bilo kada zapravo je bezbožno sotonski. To se još očitije prepoznaje sagleda li se kroz prizmu Isusove zapovijedi ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Međutim, razvidno je da iz različitih razloga neki bračni parovi nemaju djece. I to je fenomen koji se odražava na cjelokupna pojedina društva i civilizaciju kao takvu.

Jedan od problema zbog čega supružnici ne mogu imati djecu jest to što se neki od njih relativno kasno vjenčaju te nisu u najboljim godinama za stvaranje potomstva. Dakako, to se odnosi i na muškarca i na ženu. No, medicina jasno kaže kako je fertilno razdoblje, tj. ono životno doba kada je žena sposobna za rađanje – između 15. i 49. godine života. Iako postoje rubni slučajevi kada su majke rađale i dosta prije pa i kasnije od rečene dobi, postotci su neumoljivi. Tako je udio ženskih osoba sposobnih za rađanje u 15. godini 4,6% te se potom penje: u 17. iznosi 33,9%, u 18. godini 61,5% da bi u 22. dosegnuo maksimum od 93%. Nakon toga slijedi opadanje te je: u 30. godini udio 87,2%; u 35. iznosi 80,5%, u 40. je 69,9%, u 45. godini 38,1%, a u 50. iznosi 1,2%. Ovim slijedom nalazimo da žene u svojoj 53. godini života više nisu u mogućnosti rađati.

Prema podatcima Agencije za statistiku BiH, najviše je majki u dobi između 25. i 29. godine. Primjerice, 2018. takvih je bilo 9 184, a slijedile su ih one u godinama 30-35 koje su rodile 8 630 djece. No, iako ih se na prste može nabrojati, zabilježeno je da su rađale i žene s navršenih 50 i više godina. Također, razvidno je da se smanjuje i broj mrtvorođene djece kojih je, recimo, 2001. bilo 193, a 2018. smanjilo se na 88. Zanimljivo je da je u vremenu koronavirusa zabilježen pad i broja rođenih i broja umrlih u Bosni i Hercegovini. Tako je tijekom prvih šest mjeseci 2020. registrirano 11 993 živorođene djece, što u odnosu na isto razdoblje 2019. (12 762) pokazuje pad broja za 6,03%. U istom promatranom razdoblju preminula je 18 071 osoba što je pad broja umrlih za 6,98% (19 428). Odatle je razvidno da prirodni prirast iznosi: -6 078. Nažalost, to je samo nastavak negativna trenda koji je započeo još 2007. kada je prvi put u poslijeratnoj BiH zabilježen minus od 0,2 da bi 2018. dosegnuo -2,4.

Osim rečenoga, razlog za smanjenu plodnost može se tražiti i u cjelokupnom spektru onoga što treba nazvati: nemoralan život. Zasigurno je da određeni broj djevojaka i mladića isprobava sve i svašta prije braka: konzumiraju alkohol i različite zabranjene supstance; uzimaju kojekakva abortivna sredstva; vrše pobačaje u vrijeme kada bi na svijet trebali donositi djecu… Također, iz različitih razloga u braku stvaraju takav osobni psihički ambijent u kojemu teško može doći do začeća. No, istodobno veliko je pitanje što je tijekom posljednjega rata na ovim prostorima posijano: što su sve ljudi u humanitarnoj pomoći dobivali i jeli (Sarajlijama vjerojatno prvo na pamet padnu famozne konzerve Ikara – nekakva mesa koje je na svašta ličilo i u kojemu se svašta znalo naći); kakve su sve supstance bacane i korištene u ratovanju; koliko je radioaktivnoga materijala stiglo u ovu zemlju; a možda je i „netko“ ciljano putem, recimo, GMO hrane želio utjecati na smanjenje populacije… Sve su to teme čiji bi odgovori mogli dati smjerokaz je li ubijena cijela jedna generacija. A koliko to utjecaja ima u društvu, već se prepoznaje, a razmjeri te pošasti tek će se vidjeti – i to na svim područjima života.

Kao odgovor na ovaj sveprisutni izazov jasno je kako će se ljudi prvotno okrenuti medicini, uzdajući se u njezina najnovija dostignuća. Međutim, svakodnevica pokazuje kako to ni približno nije dovoljno i da brojna pitanja ostaju neodgovorena, a bračni parovi bez potomstva. Upravo tu može pomoći biblijsko iskustvo koje govori o bezrezervnom pouzdanju u Boga. Iz toga su naraštaji vjernika stvorili praksu zavjetovanja u mnogobrojnim svetištima. Na osobit način takvo jedno proštenište jest crkva-špilja Bogorodičina mlijeka u Betlehemu. Na tom se mjestu, prema predaji, zaustavila Gospa kako bi podojila Božansko Dijete, a kapljica njezina mlijeka pala je na kamen te je cijela špilja postala bijela. Tu dolaze bračni parovi moliti Gospin zagovor za potomstvo te oboje – i muškarac i žena – uzimaju prah iz špilje kojega ponesu sa sobom te potom piju vjerujući da će im, uz Božju pomoć, omogućiti plodnost. Pri tome se moli desetica radosna otajstva krunice koja govori o Isusovu rođenju. No, slična zavjetna mjesta postoje i u BiH.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Tečaj priprave za sakramentalni brak

Sarajevo,  Sub, 13. Vel. 2021.

Tečaj priprave za sakramentalni brak

Duhovne vježbe za svećeniku na VBS-u

Sarajevo,  Pon, 08. Vel. 2021.

Duhovne vježbe za svećeniku na VBS-u

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

Slavonski Brod,  Pon, 08. Vel. 2021.

Dan čašćenja Gospe Brze Pomoći

Obljetnica mučeništva sluge Božjega fra Lovre Milanovića

Donja Tramošnica,  Sri, 03. Vel. 2021.

Obljetnica mučeništva sluge Božjega fra Lovre Milanovića

Proglas proslave sv. Tripuna

Kotor,  Čet, 28. Sij. 2021.

Proglas proslave sv. Tripuna

Svim vjernicima Kotorske biskupije, štovateljima sv. Tripuna u Boki i izvan Boke

Sjednica Vijeća Nacionalnog ureda HBK za katoličke škole i ravnatelja katoličkih škola

Zagreb,  Čet, 28. Sij. 2021.

Sjednica Vijeća Nacionalnog ureda HBK za katoličke škole i ravnatelja katoličkih škola

U organizaciji Nacionalnog ureda za katoličke škole putem videokonferencije održana je, 27. siječnja sjednica Vijeća Nacionalnog ureda za katoličke škole i ravnatelja katoličkih škola u Republici Hrvatskoj

Zenica: Druga srijeda devetnice Sv Josipu

Zenica,  Čet, 28. Sij. 2021.

Zenica: Druga srijeda devetnice Sv Josipu

Svetu misu u okviru Velike devetnice „Idimo k Josipu“ predslavio je ekonom Vrhbosanske nadbiskupije preč. Vladimir Pranjić

Mladi OMS posjetili samostan sestara Uršulinki u Zenici

Zenica,  Čet, 28. Sij. 2021.

Mladi OMS posjetili samostan sestara Uršulinki u Zenici

Suradnja samostana sestara Uršulinki i Odbora za međureligijsku suradnju u Zenici njeguje se više od deset godina