Katolički tjednik

San o Europi


Sarajevo,  Pon, 16. Studeni 2020.

San nije samo aktivnost ljudskoga mozga tijekom spavanja, niti tek nesvjesno stanje u kojemu se opravlja središnji živčani sustav. Snovima se opisuje cjelokupnost čovjekova maštanja, želja i planiranja koji se tiču njegova osobnoga, kao i života društva u kojem se nalazi. Obično su oni dobrano suprotni u odnosu na realnost, ali to ne znači da su istodobno i nerealni ili proturazumski. Snovi su, zapravo, stvarnost kakvu bismo voljeli živjeti. U ostvarenju svojih snova ljudi su oduvijek poduzimali različite aktivnosti, pothvate pa i avanture. Tako je, primjerice, odlazak za stalno u Sjedinjene Države nazvan "Američkim snom" kojega i danas mnogi - poglavito iz Latinske Amerike - snivaju i zbog kojega su spremni podnijeti nemalene žrtve pa i prekršiti neke od postojećih zakona. Slično se uočava i kod brojnih migranata koji na različite načine pristižu u zemlje Zapadne Europe. No, o kakvoj to Europi svijet danas sanja?

Realnost Staroga kontinenta u aktualnom trenutku govori o: pogubljenosti, "zamoru materijala" i nedostatku vizije. Sve od rečenoga ima svoje nutarnje i izvanjske čimbenike koji svako malo isplivaju na površinu. Najočitije su, možda, kada je riječ o odnosu prema migrantima i susretu s islamskom civilizacijom. Tako će se, recimo, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan hvaliti kako mu Angela Merkel nije znala odgovoriti zašto je nedavno njemačka policija upala u jednu džamiju za vrijeme klanjanja sabah-namaza. "U našoj zemlji postoji 435 crkava, manastira i sinagoga koji su pod starateljstvom i jamstvom naše države. Nikada nismo nasrtali na nečija uvjerenja, religiju i svetosti, i nikada to nećemo raditi", ispalio je predsjednik Turske u kojoj je prije jednog stoljeća četvrtina pučanstva bila kršćanska, a preostalo ih je tek 0,1%, što predstavlja skoro potpuni nestanak. Iako im ovovjeki sultan, očito, daje "ahdnamu", kršćani iz "nekoga razloga" nisu zadovoljni tom "poveljom o ljudskim pravima". Poglavito jer je njihovu današnjem stanju i broju uvelike doprinio i genocid kojega su Turci počinili nad Armencima potkraj XIX. stoljeća i u Prvom svjetskom ratu. No, te činjenice koje je "genocidom" definirao UN i Europski parlament,Erdoğanova država uporno niječe, ali zato drži lekcije ostatku pogubljene Europe čiji stil življenja uvelike ugrožavaju teroristički napadi.

Međutim, u ovakvoj situaciji izvanjska predbacivanja i nisu najgore što se može dogoditi. Veliki ratovi, bezbožne ideologije nacizma, fašizma i komunizma, pa onda moralni sunovrat i zaborav Boga, proizveli su na ovom kontinentu "zamor materijala" koji je najočitiji u nedostatku smisla života. Dok, primjerice, bogataši na Istoku svoje novce ulažu u promociju svoje religije i gradnju svojih bogomolja, dotle se mnogi na Zapadu doslovce iživljavaju sa svime i svačim, te ne znajući što bi, uređuju si kojekakve vučje jazbine želeći živjeti "u skladu s prirodom". "Kvaliteta života" je mantra koja je došla na mjesto moralnoga sustava vrijednosti pri čemu je onda uživanje postalo ideal. I sve je podređeno tomu. Pa čak se i filozofija koprca u besmislu baveći se jezičnim vratolomijama, bez ikakvih ideja o budućnosti jer se ima dojam da je "sve već viđeno".

Izgleda kako jedina nada ostaje na religiji koja je utkana u europske temelje, a to je kršćanstvo. Papa Franjo tako u svome Pismu o Europi upućenom 22. listopada 2020. državnom tajniku Svete Stolice kardinalu Pietru Parolinu, uz ostalo, potiče: "Europo, nađi se! Ponovno otkrij svoje najdublje ukorijenjene ideale. Budi svoja! Ne boj se svoje tisućljetne povijesti koja je prozor više otvoren u budućnost, nego u prošlost. Ne boj se te svoje žeđi za istinom koja se od dana antičke Grčke raširila svijetom i na vidjelo iznijela najdublja pitanja svakog čovjeka. Ne boj se žeđi za pravdom koja se razvila iz rimskog zakona i s vremenom postala uvažavanje svih ljudskih bića i njihovih prava. Ne boj se svoje žeđi za vječnošću, obogaćene susretom s judeokršćanskom tradicijom koja se zrcali u tvom nasljeđu vjere, umjetnosti i kulture." No, kao što je u svojoj knjizi Čudna smrt Europe primijetio Douglas Murray, "apeli Europljanima da vrate svoju vjeru - čak i od strane crkvenih vođa - više se ne izražavaju opominjućim tonom iz prošlosti, nego u duhu opoziva ili čak djelomičnoga poraza".

Nažalost, nerijetko se i na Katoličku Crkvu mogu primijeniti Murrayeve opaske: "Poruka religije postala je jedan od oblika ljevičarske politike, inicijative za raznolikost i projekata socijalne zaštite. Takve Crkve zagovaraju 'otvorene granice', a istodobno su oprezne kada je riječ o citiranju tekstova koje su nekoć propovijedale kao otkrivenja" (str. 275). Stoga je razvidno kako danas ne postoji san o Europi, nego o tom snu tek treba sanjati.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

Sarajevo,  Ned, 29. Stu. 2020.

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

U sarajevskoj katedrali, kardinal Puljić će za đakone će zarediti četvoricu bogoslova, a na Franjevačkoj teologiji nadbiskup Vukšić za đakone će zarediti devet franjevačkih bogoslova

Zavjetna Misa u Koraću

Koraće,  Ned, 15. Stu. 2020.

Zavjetna Misa u Koraću

Mlada nedjelja na Plehanu

Plehan,  Ned, 15. Stu. 2020.

Mlada nedjelja na Plehanu

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod,  Sub, 14. Stu. 2020.

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Papa odobrio nove dekrete o čudima i herojskim krepostima

Vatikan,  Sri, 25. Stu. 2020.

Papa odobrio nove dekrete o čudima i herojskim krepostima

Sveti Otac primio je, 23. studenoga novoga prefekta Kongregacije za kauze svetaca biskupa Marcella Semerara i Kongregaciji odobrio proglasiti osam dekreta o čudima i herojskim krepostima, uključujući i 127 Španjolaca

Austrijski biskupi o razlozima otkazivanja misa s vjernicima do 6. prosinca

Beč,  Sri, 25. Stu. 2020.

Austrijski biskupi o razlozima otkazivanja misa s vjernicima do 6. prosinca

Austrijska biskupska konferencija na svojim je mrežnim stranicama, 24. studenoga objavila četiri videozapisa s obrazloženjima svojih odluka u pandemiji koronavirusa

Poruka talijanskih biskupa za Došašće

Rim,  Sri, 25. Stu. 2020.

Poruka talijanskih biskupa za Došašće

Talijanska biskupska konferencija objavila je, 24. studenoga poruku za Došašće u kojoj se vjernike u pandemiji koronavirusa poziva na novi zanos življene vjere u predbožićno i božićno vrijeme

Novi mandat dosadašnjem ravnatelju Caritasa BiH

Sarajevo,  Uto, 24. Stu. 2020.

Novi mandat dosadašnjem ravnatelju Caritasa BiH

Na službu ravnatelja Caritasa BiH na novi mandat od pet godina imenovan je dosadašnji ravnatelj, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije mons. mr. sc. Tomo Knežević