Katolički tjednik

Još jedna „povijesna“ godina


Sarajevo,  Pon, 11. Siječanj 2021.

U kultnom filmu bh. redatelja Ademira Kenovića iz 1987. Ovo malo duše postoji scena kad se mali vraća kući i pokazujući četiri prsta, govori ocu da je dobio tri jedinice. Ovaj ga pita je l' tri ili četiri, a on dodaje još jedan prst pa veli: „Ćet'ri, ćet'ri“ i pojašnjava: „Učitelj kaže da sam najgori u školi.“ „Pa zar more 'ko od Nihada gori bit'“, pita otac misleći na dječakova brata, a mali odgovara: „More.“ „Pa vidim da more“, konstatira otac udovac izričući istinu da od gorega uvijek može postojati gore. To nije neka utjeha onomu koji se nalazi u lošoj životnoj situaciji, ali jest poticaj za sagledati sve okolnosti pa dovodeći ih u relaciju s nečim što je možda lošije, pokušati objektivno procijeniti vlastito stanje. U duhovnom smislu to je prigoda za obnovu vjere, kako Sv. Petar piše: „Otrijeznite se! Bdijte! Protivnik vaš, đavao, kao ričući lav obilazi tražeći koga da proždre. Oprite mu se stameni u vjeri znajući da takve iste patnje podnose vaša braća po svijetu“ (1Pt 5,8-9). Dakle, za razliku od isprazna stava kako „uvijek može gore“, valja svoj život i životne okolnosti iščitavati kao mogućnost za napredovanje. To je put nade, a ne očajanja. Toga se dobro sjetiti na vremenskoj razdjelnici između dviju godina, kada bacamo pogled unatrag i izvirujemo u ono što nas očekuje.

S obzirom na sva događanja tijekom minule 2020., mnogi će kazati kako ne može biti gora. Neki ju čak uspoređuju s 1993-om, pa najradije koriste ocjenu koju August Šenoa zapisa u svome dnevniku zadnjeg dana 1880.: „Dobrote ne doživismo nikakove, zla i premnogo.“ Puno je uistinu toga što bismo mogli opisati kao tegobno. Na općedruštvenom planu svijet je obilježila virusna pandemija o kojoj je prvi glas došao na kraju 2019. iz kineskoga grada Wuhana. Ovu je bolest Svjetska zdravstvena organizacija 30. siječnja 2020. prepoznala međunarodnom prijetnjom, a 11. veljače koronavirus nazvala COVID-19. Mjesec dana poslije proglasila je pandemiju. Milijuni su zaraženi ovim virusom koji prvotno napada čovjekov respiratorni sustav, a sami Bog zna koliko ih je zbilja preminulo od te pošasti.

Istodobno, Europa je ponovno bila na udaru islamističkoga terorizma. Najprije je 18-godišnji mladić čečenskoga podrijetla Abdoullakh Anzorov na uliciu predgrađu Pariza u po bijela dana, 16. listopada odsjekao glavu gimnazijskom profesoru Samuelu Patyju zato što je ovaj učenicima pokazivao karikature proroka Muhammeda. Zatim je također u Francuskoj 29. listopada u Nici život izgubilo troje ljudi kojima je jedina krivnja što su išli u crkvu. Njih je priklao 21-godišnji Tunižanin Brahim Aoussaoui koji jekao „migrant“ netom prije stigao na Stari kontinent. Potom je 2. studenoga 20-godišnji Kujtim Fejzullai, Albanac podrijetlom iz Makedonije, usmrtio četvero, a ranio 23 ljudi u austrijskom glavnom gradu Beču… I što je još gore, nedvojbeno je kako ima onih koji ovakve zločine podržavaju i pravdaju. Nažalost, očito je da postoji nakaradna ideologija s kojom će se najprije islam kao religija, a onda i zapadna civilizacija morati suočiti umjesto isprazna ponavljanja kako to „nema veze s islamom“.

Slično kao što društva nastala raspadom Jugoslavije moraju jedanput pogledati u oči istini o Drugom svjetskom ratu i poraću kada je namjesto jednog zločinačkog režima (nacističkog) došao drugi zločinački režim (komunistički). O nužnosti toga svjedoče događanja koja su se u prvoj polovici svibnja 2020. zbila u Sarajevu kada je Katolička Crkva slaveći misu za žrtve Bleiburške tragedije, doživjela pravi medijski linč i samo zahvaljujući policiji, nije „pala mrtva glava“. Masa polusvijeta tada je usred grada zaigrala Kozaračko kolo i pjevala partizanske pjesme. Uz ostale, član Predsjedništva BiH Željko Komšić čestitao im je što su na „dostojanstven način“ iskazali nezadovoljstvo u povodu „služenja mise u spomen ustaških zločinaca“. Bilo je to zapravo ponižavanje sarajevskih katolika – dok su sarajevski Hrvati poniženi još 1993.

Ipak, katolici su u BiH tijekom 2020. svjedočili i drugačijim vijestima. Papa Franjo je 22. siječnja vrhbosanskim nadbiskupom koadjutorom imenovao dotadašnjega prvog vojnog biskupa u BiH mons. Tomu Vukšića. Također, prihvatio je 11. srpnja odreknuće od biskupske službe mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskoga mons. Ratka Perića te na njegovo mjesto postavio mons. Petra Palića, dotadašnjeg hvarskog biskupa. Vinku kard. Puljiću – koji je 2020. proslavio 75 godina života, 50 misništva i 30 biskupstva te predao „odreknuće od službe“ – Papa je 29. listopada javio da ostaje „dok se drukčije ne odluči“. Dakle, unatoč činjenici osipanja katoličkoga puka iz BiH – jer su na kraju 2019. bila 353 872 katolika, što je za 11 816 manje nego godinu prije – vidljivo je da „nismo zaboravljeni“. A brojni realizirani projekti svjedoče o živosti ove mjesne Crkve.

Što donosi 2021., to samo dragi Bog može sa sigurnošću znati. No, stvarnost oko nas govori da će ju neke teme zasigurno obilježiti.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Pokopani zemni ostatci pokojne Smiljke, majke vlč. Ive Jezidžića

Sub, 16. Sij. 2021.

Pokopani zemni ostatci pokojne Smiljke, majke vlč. Ive Jezidžića

Ukopu je prethodila Sv. misa zadušnica u crkvi Svete Obitelji na Kupresu koju je predslavio mons. Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH

Tijekom 2020. godine dovršena restauracija Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu

Rim,  Sub, 16. Sij. 2021.

Tijekom 2020. godine dovršena restauracija Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu

Povod radovima na obnovi crkve bili su snažni potresi koji su 24. kolovoza i 30. listopada 2016. pogodili središnji dio Italije

Pomoć Hrvatske katoličke župe Wiesbaden za stradale u potresu u Hrvatskoj

Wiesbaden,  Sub, 16. Sij. 2021.

Pomoć Hrvatske katoličke župe Wiesbaden za stradale u potresu u Hrvatskoj

Župljani Hrvatske katoličke župe Wiesbaden prikupili su pomoć za stradale u potresu u Hrvatskoj i iz Wiesbadena u Sisak poslali kamion humanitarne pomoći

Papa moli za stradale u snažnom potresu u Indoneziji

Vatikan,  Sub, 16. Sij. 2021.

Papa moli za stradale u snažnom potresu u Indoneziji

U telegramu, koji je u Papino ime uputio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin, Sveti Otac je izrazio “iskrenu solidarnost sva svima u Indoneziji"