Katolički tjednik

Ima veze s islamom


Sarajevo,  Pon, 09. Studeni 2020.

Europu su još jednom napali islamisti. Nadnevak 29. listopada 2020. bit će pridodan nizu u crnoj antologiji terorističkih napada u zapadnoj civilizaciji. U bezumnom činu život je u francuskom mediteranskom gradu Nici izgubilo troje ljudi kojima je jedina krivnja što su išli u crkvu. Njih je priklao 21-godišnji Tunižanin Brahim Aoussaoui koji jekao "migrant" netom prije stigao na Stari kontinent. Kao i do sada svijet se zgraža, ponavlja papagajske konstrukcije, ali ništa više od toga. Izostaje istinsko detektiranje problema.

Osim riječi sućuti i obećanja molitava za žrtve, također se ponovno moglo čuti mnoštvo političkih floskula i otrcanih parola. Jedino je malo izvan uobičajenih okvira izišao gradonačelnik Nice Christian Estrosi koji je, očito u afektu, rekao novinarima: "Dosta je! Vrijeme je da Francuska odbaci zakone mira kako bi definitivno istrijebila islamofašizam sa svog teritorija." Predsjednik Emmanuel Macron je pojasnio da je Francuska napadnuta "zbog svojih vrijednosti, težnji prema slobodi i mogućnosti da na svom tlu ima vjerske slobode". Upravo zbog liberalističkoga poimanja slobode govora koje - toliko smo puta vidjeli i u izrugivanju katoličkih svetinja - nema nikakve odgovornosti, i jesu uslijedili ovi napadi. No, ne tek tako. Najprije je 18-godišnji mladić čečenskoga podrijetla Abdoullakh Anzorov na uliciu predgrađu Pariza u po bijela dana, 16. listopada 2020. odsjekao glavu gimnazijskom profesoru Samuelu Patyju zato što je ovaj učenicima pokazivao karikature proroka Muhameda.

Nakon što je francuska javnost, zgrožena tim ubojstvom, branila stavove nesretnoga profesora, uslijedili su u muslimanskom svijetu pozivi na bojkot proizvoda iz Francuske. Ipak, najizravniji poticaj bezumnicima da krenu u akciju dao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kazavši:"Istinski se suprotstaviti napadima na našeg pejgambera stvar je naše časti", te lakonski dodao: "Musliman ne može biti terorist, niti terorist može biti musliman." Međutim, što tko može biti, odviše je očito da nitko na ovome svijetu na zna. Poglavito je besmisleno ponavljati kako ovakvi događaji "nemaju veze s islamom". Jer to jednostavno: nije točno. Dovoljno je pogledati kakvim su se idejama zanosili, što su govorili i koga citirali oni koji su: 7. 1. 2015. u Parizu napali redakciju posprdnoga lista Charlie Hebdo; zatim oni koji su 13. 11. 2015. počinili pokolj u francuskom glavnom gradu ubivši u dvorani Bataclan i restoranima 130 ljudi; onda, što je, recimo, čitao 31-godišnji Tunižanin Mohamed Lahouaiej-Bouhlel koji je 14. srpnja 2016. kamionom uletio u masu naroda kada se obilježavao Dan Bastille ubivši 86 ljudi; ili pak što je bila literatura i koja su mjesta posjećivali 19-godišnjaci Adel Kermiche i Abdel Malik Petitjean koji su 26. 7. 2016. odrubili glavu 85-godišnjem svećeniku Jacquesu Hamelu dok je ovaj slavio jutarnju svetu misu u svojoj crkvi u Rouenu.

Kao prvo, svi su oni muslimani - što samim time ima veze s islamom; dugo, svi su oni posjećivali džamije i sudjelovali u muslimanskim molitvama; treće, svi su oni čitali i citirali Kur'an; četvrto, svi su oni slušali muslimanske propovjednike; peto, odviše je pokazatelja da se može ustvrditi kako su sanjali o uspostavi šerijatskoga pravnog poretka; šesto, ne postoji neko drugo ime za religiju osim islam kojoj su svi navedeni teroristi pripadali; sedmo, treba napokon bez političke korektnosti kazati da je islam kakvoga prakticiraju svi gore navedeni i kakvoga prakticira teroristička organizacija Islamska država, isti onaj kakav se obdržava u Saudijskoj Arabiji za koju nitko neće reći da nije islamska zemlja. Da stvar bude gora, svaki teroristički čin naišao je na odobravanje muslimana, ne samo na Bliskom istoku ili negdje u Africi ili Aziji, nego dijelom i na Zapadu.

Umjesto papagajskoga ponavljanja kako to nema veze s islamom - jer vidimo da ima, nužno je najprije inzistirati na činjenici kako za ovakva krvoprolića nisu i ne mogu biti odgovorni svi muslimani, poglavito ne oni muslimani koji se istinski zgražaju nad ovakvim barbarizmom (kakvih je zasigurno većina u BiH!). Zatim, umjesto što potenciraju "branjenje časti", bolje bi bilo da muslimanske vjerske i političke vođe naglasak stave na "čišćenje svoje avlije" na način da svaki nesretnik koji pomisli zbog nekih karikatura nekoga ubiti, ima izgrađenu vjerničku svijest da je to put u džehennem (pakao), a ne džennet (raj). I da potkrjepljenje za to pronađe u tumačenju redaka Kur'ana. A ne obratno. Premda u islamu ne postoji strogo uređena hijerarhija kao u Katoličkoj Crkvi, pri čemu bi onaj koji ne pristaje uz nauk i crkveno pravo mogao biti izopćen, logično je očekivati da vjerska zajednica u svojoj domeni uredi vjerska pitanja - a sve prethodno rečeno jest muslimansko vjersko pitanje: u smislu tko i kako tumači islamsku svetu knjigu.


Piše: Josip Vajdner

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Proslava svetkovine Krista Kralja u Ceru kod Dervente

Derventa,  Pon, 23. Stu. 2020.

Proslava svetkovine Krista Kralja u Ceru kod Dervente

Svečano Misno slavlje predvodio je vlč. Ivan Ravlić, župnik u Tesliću

​​​​​​​Završen trodnevni skup „Franjina ekonomija”

Nova Bila,  Pon, 23. Stu. 2020.

​​​​​​​Završen trodnevni skup „Franjina ekonomija”

Uprostorijama Središta za cjeloživotno učenje u Novoj Bili, u subotu, 21. studenog skupina sudionika iz Nove Bile, Zenice, Guče Gore i Sarajeva zajedno je pratila završetak trodnevnog on line događaja „Franjine ekonomije”

Vatikanski radio ponovno počinje s emitiranjem na hrvatskom jeziku

Rim,  Pon, 23. Stu. 2020.

Vatikanski radio ponovno počinje s emitiranjem na hrvatskom jeziku

Hrvatski program Vatikanskoga radija ponovno će započeti s emitiranjem u srijedu, 25. studenoga, te će se opet emitirati u 18:50 u programu Hrvatskoga katoličkog radija

Dr. Markotić za Kanu: Treba puno ljubavi u ova teška vremena da bismo ih mogli izdržati

Zagreb,  Pon, 23. Stu. 2020.

Dr. Markotić za Kanu: Treba puno ljubavi u ova teška vremena da bismo ih mogli izdržati

Novi broj kršćanske obiteljske revije Kana u izdanju Kršćanske sadašnjosti donosi niz zanimljivih tema poput duhovnosti, obiteljskih tema, kulture, kršćanskoga života...