Crkva na kamenu

Čemu nas je koronavirus naučio ili nas još uvijek uči? (1)


Mostar,  Čet, 12. Studeni 2020.

U civiliziranom svijetu, gdje ljudi još uvijek promišljaju i razmišljaju, vrijeme pandemije koronavirusa urodilo je i raspravama o nekim važnim pitanjima ljudskoga života. Razmišlja se o životu, o ljudskim odnosima, o budućnosti planete, stvaranju, kulturi, knjizi, sveučilištu itd. Nije moguće pronaći dovoljno ozbiljnih tekstova i promišljanja o ovoj temi na hrvatskom jeziku.

Nedostatak možemo pravdati različitim razlozima. Jedan od njih je, također, što nam je suvremeni način života zamračio bilo kakav napor do nekakva uzdizanja u visine naših misli i razmišljanja. Uvijek ostaje aktualno pitanje kako se podići s razine želudca na razinu uma i duše. Kako izaći iz neke vrste banalnosti koja na žalost sve nas uključuje, u trenutku kada postajemo nedosljedni konzumenti najnovijih vijesti, dnevnih političkih rasprava, lakih tema?

Čini se kao da blago bivamo uronjeni u intelektualnu i duhovnu osrednjost. Sve pretvaramo u dnevnu potrošnju, čak i biblijske citate i tako smo zaposleni dan za danom. I vjerski blagdani su nam se pretvorili u potrošački izvor više nego u duhovni prostor.

Gradimo svijet i društvo u kojemu sve više uočavamo potrebe, a sami nismo spremni ništa dati ili se žrtvovati. Želimo imati sve, zato svemu dajemo cijenu koja sve prevodi u ekonomski profit ili društvenu moć. Onda su posljedice vidljive. Kada se sve stavi na cijenu, gubimo slobodu i dostojanstvo.

U drugim govornim područjima postoji puno više tekstova i promišljanja o temi je li nas i čemu naučila ova situacija pandemije koronavirusa.

U vrijeme pandemije koronavirusa doživjeli smo procvat "online" pastoralnih inicijativa: od prijenosa Misa, preko raznih kateheza, do različitih oblika komunikacije suvremenim medijima, osobito internetom.

Ovo vrijeme, kao vrijeme svake krize, urodilo je i mnogim teorijama zavjere: od mišljenja da koronavirus uopće ne postoji i da je to malo jača gripa, do mišljenja da je virus Božja kazna čovječanstvu, odnosno da su to prvi znaci da svijet ide svome kraju.

Poznata je uzrečica da je lako biti general nakon bitke. Od nekih se, a u vezi s ovom situacijom, moglo čuti promišljanje da se nije u donošenju pojedinih odluka pazilo na načelo "Salus animarum suprema lex" (Spasenje duša, najviši zakon). Točno je da sve treba činiti za spasenje duša. I pojedini se zakoni donose u svrhu spasenja duša, a neki se, na žalost, donose i protiv toga. Svaki bi pristup određenoj problematici, pa tako i ovoj, trebao biti cjelovit, a ne parcijalan i isključiv.

Tertulijan, kršćanski pisac i apologet iz 2. stoljeća, formulirao je tvrdnju: "Caro cardo salutis" (Tijelo je stožer spasenja). Stvarnost Kristova utjelovljenja pokazuje nam upravo važnu činjenicu: Bog u Isusu Kristu prihvaća i bira put tjelesnosti, prolaznosti, čineći tijelo ranom koja može zacijeliti i kroz koju prolazi zagrljaj milosti.

Stoga je ovo vrijeme pandemije, i svi izazovi pred koje nas je stavio koronavirus, dobra prigoda da ponovo utvrdimo gradivo o kršćanskoj antropologiji. Čovjek nije nikakva heterogena mješavina, dijelom materijalan i dijelom duhovan. To bi bio dualistički, neoplatonistički koncept. Kršćanstvo je uvijek branilo fundamentalno, ontološko jedinstvo ljudske osobe, koja se sastoji od tijela, duše i duha koji su supstancijalno sjedinjeni. Sveti Pavao piše u poslanici Solunjanima: "Čitavo vaše biće: duh, duša i tijelo neka se besprijekornim, savršenim sačuva za dolazak Gospodina našega Isusa Krista" (1 Sol 5,23).

Papa Benedikt XVI. će u enciklici Deus caritas est naglasiti kako je "kršćanska vjera promatrala čovjeka kao biće jedinstva i dvojnosti, u kojem se duša i tijelo uzajamno prožimaju i u kojem oboje biva na nov način oplemenjeno" (DCE, 5). Stoga će on upozoriti s obzirom na čovjekovo dostojanstvo i veličinu: "Ako čovjek teži tomu da bude samo duh i želi odbaciti tijelo kao nešto što pripada samo životinjama i njihovoj naravi, tada duh i tijelo gube svoje dostojanstvo. A ako pak, s druge strane, on niječe duh te, dakle, smatra materiju, tijelo, isključivom stvarnošću, također gubi svoju veličinu" (DCE, 5).

Korejski filozof Byung-Chul Han, docent filozofije i studija kulture na Sveučilištu umjetnosti u Berlinu, napisao je prije nekoliko godina knjigu s naslovom: Eros u agoniji. Pojam eros treba razumjeti u njegovu iskonskom smislu. Neovisno o instrumentaliziranju toga pojma, u njegovu korijenu je duboka čovjekova potreba za srećom. Jedna od Hanovih teza jest da je "ljubav (je) na rubu izumiranja poput tigrova i slonova". A razlog izumiranju ljubavi jest to što je "suvremeni čovjek ubio čežnju". U svom promišljanju filozof Han naglašava da "ljubav nije posao, nego radikalno iskustvo Drugoga". To je apsolutno iskustvo drugosti. Međutim, danas je doživljavanje Drugoga nemoguće jer je suvremeni čovjek previše autoreferencijalan i narcisoidan. Bavi se samo pronalaskom konsenzusa i postizanjem narcističkog zadovoljstva. To "guši mogućnost erosa", naglašava filozof Han.

Papa Benedikt XVI. u enciklici Deus caritas est podsjeća nas, između ostaloga, da se "zapravo eros i agape - uzlazna ljubav i silazna ljubav - nikada ne mogu potpuno odijeliti jedno od drugoga" (DCE, 7).

Pandemija je prilika da shvatimo koliko malo vrijedimo sami i koliko smo važni jedni drugima, pa i u odgovornosti jednih za druge. Ako to ne shvatimo vlastitom slobodnom voljom, dogodit će se nekom grješkom, ali će tada posljedice biti dalekosežne. Koronavirus je, očito, razorio naš pogled kojim gledamo samo na sebe i svoju narcisoidnost.


Piše: Biskup Petar Palić

Crkva na kamenu

Proslava svetkovine Krista Kralja u Ceru kod Dervente

Derventa,  Pon, 23. Stu. 2020.

Proslava svetkovine Krista Kralja u Ceru kod Dervente

Svečano Misno slavlje predvodio je vlč. Ivan Ravlić, župnik u Tesliću

​​​​​​​Završen trodnevni skup „Franjina ekonomija”

Nova Bila,  Pon, 23. Stu. 2020.

​​​​​​​Završen trodnevni skup „Franjina ekonomija”

Uprostorijama Središta za cjeloživotno učenje u Novoj Bili, u subotu, 21. studenog skupina sudionika iz Nove Bile, Zenice, Guče Gore i Sarajeva zajedno je pratila završetak trodnevnog on line događaja „Franjine ekonomije”

Vatikanski radio ponovno počinje s emitiranjem na hrvatskom jeziku

Rim,  Pon, 23. Stu. 2020.

Vatikanski radio ponovno počinje s emitiranjem na hrvatskom jeziku

Hrvatski program Vatikanskoga radija ponovno će započeti s emitiranjem u srijedu, 25. studenoga, te će se opet emitirati u 18:50 u programu Hrvatskoga katoličkog radija

Dr. Markotić za Kanu: Treba puno ljubavi u ova teška vremena da bismo ih mogli izdržati

Zagreb,  Pon, 23. Stu. 2020.

Dr. Markotić za Kanu: Treba puno ljubavi u ova teška vremena da bismo ih mogli izdržati

Novi broj kršćanske obiteljske revije Kana u izdanju Kršćanske sadašnjosti donosi niz zanimljivih tema poput duhovnosti, obiteljskih tema, kulture, kršćanskoga života...