Ministarstvo branitelja FBiH ne tretira jednako Hrvate i Bošnjake


Vlado Džoić,  Pon, 10. Kolovoz 2020.

Pn/ Problem u Ministarstvu branitelja je i mali broj uposlenih Hrvata te tražimo da se taj omjer popravi. Ili, bolje rečeno, na sceni je diskriminatorski odnos u broju zaposlenih kada su u pitanju komponente HVO-a i ABiH. I ta se nepravda mora ispraviti.

General bojnik Vlado Džoić, voditelj Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora BiH

General bojnik Vlado Džoić, voditelj Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora BiH

Voditelj odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora BiH Vlado Džoić rođen je 29. srpnja 1963. u Orašju, a od 1999. s obitelji živi i radi u Mostaru. Član je HDZ-a BiH od osnivanja, a glavni tajnik najjače hrvatske stranke bio je osam godina. Ratni mu je životopis doista impresivan: bio je zapovjednik 4. gardijske brigade HVO-a Sinovi Posavine i 106. brigade HVO-a Orašje. Tijekom Domovinskog rata taj je ratni veteran tri puta ranjen. Na vlastiti je zahtjev 2007. umirovljen u činu general bojnika. Član je Predsjedništva i GV-a HNS-a BiH.
 
Često se, osobito kada to čine politički dužnosnici, ističe kako se odnosom prema dragovoljcima i veteranima, ratnim invalidima i obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, iskazuje osobni stav prema Domovinskom ratu. No, kako to izgleda u realnom životu, izvan, dakle, prigodničarskih govora?
 
Osobno smatram da je odnos prema Domovinskom ratu i braniteljima poprilično korektan, ali i da on ipak nije na razini na kojoj očekuju branitelji zbog svih kalvarija stradanja i patnji kroz koje su prošli u Domovinskom ratu. Zasigurno su branitelji najzaslužniji za očuvanje slobode hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i temeljem te činjenice odnos prema njima bi mogao i morao biti još bolji, i da taj odnos pun poštovanja bude dijelom svakodnevnog života, a ne samo kao dio prigodničarskih govora.
 
Jedno od važnih pitanja vezano za braniteljsku populaciju je i zapošljavanje. Postoji li strategija kada je riječ o ovoj problematici?
 
Nažalost, u Federaciji BiH, ali niti na razini županija, koliko je meni poznato, ne postoji strategija koja se bavi samo zapošljavanjem branitelja, i branitelji su u tom segmentu zakinuti i s punim pravom iskazuju svoje nezadovoljstvo kada je riječ o njihovu zapošljavanju i zapošljavanju članova njihovih obitelji. Zapošljavanje branitelja i članova njihovih obitelji moralo bi se sustavno riješiti i na tom planu se mora puno više učiniti jer s postojećim zakonskim rješenjima i nepostojanjem strategije zapošljavanja branitelja i članova njihovih obitelji branitelji nikako ne mogu biti zadovoljni.
 
Nerijetko se u neposrednoj prošlosti isticala nužnost boljeg iskorišćivanja fondova za zapošljavanje i samozapošljavanje branitelja koji postoje na razini županija, ali i Federacije BiH. Koliko se tu postiglo?
 
Kada je riječ o ovom području, tu svakako ima pomaka, ali smatram da bi sredstva koja su na raspolaganju fondova za zapošljavanje i samozapošljavanje branitelja morala biti puno veća jer za to postoji realna potreba. Značajni iskoraci su učinjeni u formiranju braniteljskih zadruga i njihovu funkcioniranju, gdje su branitelji pokazali da mogu i žele živjeti od svojeg rada i tako očitovati i društvu da su i te kako sposobni doprinositi i općem dobru.
 
Ovih je dana doministar obrane BiH Marko Okolić izišao s informacijom: Raspisan je, naime, natječaj za primanje 600 profesionalnih vojnika. Kada je riječ o srpskim mjestima, prijavilo se u prosjeku više od deset kandidata za jednu poziciju; kod Bošnjaka više od pet; a Hrvati su manje 1%. Nije li to bila prigoda da se zaposle djeca branitelja? I imaju li oni, inače, prednost kada se raspišu takvi natječaji?
Svakako da je ovo bila prigoda zapošljavanja djece branitelja koji sigurno imaju prednost pod jednakim uvjetima kod zapošljavanja u OS BiH, ali nažalost ona nije dovoljno iskorištena. Razlozi u ovako malom broju prijavljenih Hrvata u OS BiH zasigurno leže i u malim primanjima pripadnika OS-a BiH, i mogućnosti biranja odlaska u inozemstvo i raditi za puno veću plaću nego što bi ju imali u OS-u BiH. Problem malih plaća u OS-u BiH je prisutan duži niz godina i ako BiH želi imati dobre i motivirane profesionalne vojnike, onda se moraju iznaći sredstva za povećanje plaća.
 
Općenito, imaju li prednost pri, primjerice, upisu, stipendiranju, dodjeli različitih poticaja...?
 
Kada je riječ o upisima na fakultete, stipendiranju, dodjeli raznih poticaja, branitelji ne mogu biti zadovoljni odnosom prema njima i njihovoj djeci, a to bi trebalo biti najmanje što bi im ova zemlja mogla vratiti za njihov doprinos u obrani i stvaranju države BiH.
 
Ako biste donosili konačnu ocjenu o trenutačnom položaju branitelja, što biste kazali?
 
Po mojoj procjeni to bi bila ocjena „dobar“, a za vrlo dobru ili odličnu ocjenu moralo bi se još puno toga učiniti: da bi svi branitelji, odnosno sve kategorije branitelja, bili zadovoljni položajem u kojem se nalaze oni i njihove obitelji. Ovdje zasigurno ima još puno prostora za poboljšanje općeg statusa branitelja u društvu i treba učiniti sve da se trenutno stanje dodatno popravi i ojača pozicija branitelja kao najzaslužnijeg dijela u FBiH.
 
Može li se reći da je braniteljsko područje uokvireno u prihvatljivu zakonsku cjelinu?
 
Postojeća zakonska rješenja u dobroj mjeri su prihvatljiva, ali su nužne i popravke braniteljskih zakona kako bi se neke stvari popravile, i dobra je vijest da radne skupine pri Federalnom ministarstvu branitelja rade na istima. Ja ovdje više vidim problem u neprovođenju donesenih zakona i uvijek se sve svodi na jedan problem, a to je da za provedbu postojećih zakonskih rješenja nema dovoljno novca. Poruka i ovim putem nositeljima zakonodavne i izvršne vlasti u Federaciji BiH: novca za provedbu donesenih braniteljskih zakona mora biti jer branitelji to zaslužuju.
 
Može li se u tom kontekstu povući paralela sa zakonskim rješenjima u susjednoj Hrvatskoj?
 
Republika Hrvatska je po meni kvalitetnije riješila pitanje branitelja, iako, ponavljam, smatram da su i naša zakonska rješenja braniteljima prihvatljiva, ali uz uvjet da se provode u cijelosti, onako kako su doneseni, ali i uz potrebu popravke nekih odredbi iz donesenih braniteljskih zakona koji bi te zakone učinili prihvatljivim svim kategorijama braniteljske populacije.
 
Je li, kako je to najavljivao ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, u novom zakonu Republike Hrvatske pripadnicima HVO-a riješen status branitelja?
 
Novim Zakonom o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u RH, nažalost, nije riješen status hrvatskih branitelja. Mi po ovom zakonu nismo dobili status hrvatskih branitelja i sva prava koja iz tog statusa proistječu, već samo mogućnost umirovljenja još jednog dijela pripadnika HVO-a koji taj status do sada nisu riješili. Samom primjenom ovog zakona pripadnici HVO-a nikako ne mogu biti zadovoljni jer je vrlo mali postotak onih koji su dobili pozitivna rješenja o mirovinama, dok je višestruk broj onih koji su na njihovim liječničkim komisijama odbijeni. Zbog ove činjenice, kao i problema liječenja pripadnika HVO-a u RH, onih koji već imaju rješenja o mirovini, na inicijativu Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat HNS-a BiH održan je sastanak u Mostaru s predstavnicima Ministarstva branitelja RH i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Na istom smo iskazali naše nezadovoljstvo provedbom donesenog zakona i ukazali na probleme liječenja u RH te je dogovoren novi sastanak u Zagrebu s predstavnicima Ministarstva branitelja, HZMO-a, HZZO-a, ZOSSI-ja, ali do njega zbog problema izazvanih pandemijom COVID-19 nije došlo, i isti će biti održan odmah čim se stvore uvjeti za njegovo sigurno održavanje.
 
Jedan od ranije detektiranih problema je i onaj kadrovski u Federalnom ministarstvu branitelja. Slijedom čega se isticala nužnost da se u sjedištu toga ministarstva uspostave dvije organizacijske jedinice. I to tako da jedna bude zadužena za pripadnike HVO-a, a druga za pripadnike Armije BiH. Koliko je tu postignuto?
 
Stav hrvatske politike u Federaciji BiH je da se pri Ministarstvu branitelja trebaju oformiti dvije zasebne organizacijske cjeline od kojih bi jedna bila zadužena za HVO, a druga za ABiH, i to je zahtjev koji smo jasno artikulirali. Nažalost, s bošnjačke strane nismo naišli na razumijevanje za ovakav, po meni, pravičan zahtjev i tu se stvari nisu promijenile. Pripadnici HVO-a i ABiH su nekoć sredstva dijelili u omjeru 2,3:1 u korist ABiH, ali danas je to sasvim drugačije i značajno je na štetu HVO-a. Zbog toga naš zahtjev smatramo opravdanim i legitimnim jer trenutno stanje novčane raspodjele po komponentama za nas iz HVO-a je neprihvatljivo. Međutim, problem u Ministarstvu branitelja je i mali broj uposlenih Hrvata i tražimo da se taj omjer popravi, jer sadašnji omjer zaposlenih ne oslikava da Ministarstvo branitelja FBiH jednako tretira i Hrvate i Bošnjake, ili, bolje rečeno, na sceni je diskriminatorski odnos u broju zaposlenih kada je riječ o komponentama HVO-a i ABiH, i ta se nepravda mora ispraviti.
 
Je li, o čemu je bilo govora prije određenog vremena, napravljena analiza ukupnih davanja za HVO i ABiH? Je li utvrđen točan omjer raspodjele HVO:ABiH?
 
Već sam na ovo djelomice odgovorio, i teško da ću u potpunosti odgovoriti na ovo pitanje jer ne možemo doći do preciznih podataka svih novčanih davanja po komponentama HVO:ABiH. Prema informacijama kojima ja raspolažem, kako sam već rekao, taj omjer je u odnosu na prvobitni omjer 2,3:1 značajno narušen i na štetu je komponente HVO-a. Pozivam predstavnike Federalnog ministarstva branitelja da transparentno i precizno iznesu podatke o svim novčanim davanjima po komponentama, a ne kao do sada da na naš upit odgovore kako oni to ne rade po komponentama i zato nemaju takav pregled. Ovakav pristup je paravan za prikrivanje nepravedna odnosa naspram branitelja i HVO-a kao komponente i kao legalne i legitimne oružane sile koja je branila i obranila Bosnu i Hercegovinu. U ispravljanju nepravdi prema HVO-u i zahtjevu za dvije odvojene organizacijske cjeline u Ministarstvu branitelja FBiH ćemo ustrajati i u vremenu koje je pred nama.
 
Razgovarao: Josip Vričko
Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba
Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

Sarajevo,  Ned, 29. Stu. 2020.

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

U sarajevskoj katedrali, kardinal Puljić će za đakone će zarediti četvoricu bogoslova, a na Franjevačkoj teologiji nadbiskup Vukšić za đakone će zarediti devet franjevačkih bogoslova

Zavjetna Misa u Koraću

Koraće,  Ned, 15. Stu. 2020.

Zavjetna Misa u Koraću

Mlada nedjelja na Plehanu

Plehan,  Ned, 15. Stu. 2020.

Mlada nedjelja na Plehanu

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod,  Sub, 14. Stu. 2020.

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Novi mandat dosadašnjem ravnatelju Caritasa BiH

Sarajevo,  Uto, 24. Stu. 2020.

Novi mandat dosadašnjem ravnatelju Caritasa BiH

Na službu ravnatelja Caritasa BiH na novi mandat od pet godina imenovan je dosadašnji ravnatelj, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije mons. mr. sc. Tomo Knežević

Dar Caritasa Srbije KBC-u Zvezdara

Beograd,  Uto, 24. Stu. 2020.

Dar Caritasa Srbije KBC-u Zvezdara

U prostorijama Caritasa Srbije, 23. studenoga Kliničkom bolničkom centru Zvezdara uručena je donacija u medicinskoj opremi vrijednoj više od 27.000 eura

Međunarodni online susret - Od Paname do Lisabona

Vatikan,  Uto, 24. Stu. 2020.

Međunarodni online susret - Od Paname do Lisabona

Na međunarodnom online susretu sudjelovala je predstavnica Ureda za mlade Biskupske konferencije BiH, Minja Todorović

Gospa od Zdravlja proslavljena u župama Sućuraj i Gdinj

Sućuraj/Gdinj,  Uto, 24. Stu. 2020.

Gospa od Zdravlja proslavljena u župama Sućuraj i Gdinj

Misno slavlje u Sućurju predvodio je župnik fra Stipo Marčinković, a u Gdinju župnik fra Mario Divković