Dr. Prem Xalxo, profesor na Papinskom sveučilištu Gregoriana

Čovjekova inteligencija čini ga čuvarom stvorenoga


Rim,  Pon, 09. Studeni 2020.

Očuvanje planeta, briga za okoliš, ekologija… samo su neki od pojmova koji su sveprisutni u suvremenom društvu. Sve češće se uporabljuju i u samoj Crkvi, a u posljednje vrijeme i pojedini papinski dokumenti nadahnuti su upravo tim temama. O ovoj izazovnoj problematici razgovarali smo s profesorom dr. Premom Xalxom.

Profesor Xalxo je rodom iz sjeveroistočne Indije. Član je Družbe Isusove te je profesor na Teološkom fakultetu Sveučilišta Gregoriana u Rimu. Uz redovite profesorske obveze ujedno je i koordinator zajedničkog projekta svih papinskih sveučilišta i instituta u Vječnom Gradu, pod nazivom Il Joint Diploma in Ecologia Integrale koji je nastao kako bi se enciklika Laudato si' primjenjivala u konkretnim stvarnostima. U razgovoru za Katolički tjednik objasnio je što to znači cjelovita ekologija iz katoličke perspektive te progovorio o ulozi vjernika, napose katolika u očuvanju zajedničkog doma, o pozitivnim i negativnim inicijativama pojedinih ekoloških pokreta, o zaštiti prirode…

Poštovani profesore Xalxo, u Crkvi se sve više govori o cjelovitoj ekologiji. Što je to i koje su njezine odlike?

U srcu cjelovite ekologije su veza i međusobna povezanost svega živog i neživog: „Sve je u relaciji“ (Laudato si' 70, 92, 120), „Sve je povezano“ (LS 117), „Sve je intimno povezano“ (LS 137). Prva riječ cjelovite ekologije je već pokazatelj jasna učenja o odnosima jer definicija ekologije je da „proučava odnose između živih organizama i okoliša u kojem se razvijaju“ (LS 138). Cjelovita ekologija se pojavljuje devet puta u Laudatu si' (LS 10, 11, 62, 124, 137, 156, 225, 230). Ona jasno uključuje „ljudsku i društvenu dimenziju“ (LS 137) i pretpostavlja da „ne postoje dvije odvojene krize, jedna ekološka i druga društvena, već jedna i složena društveno-ekološka kriza“ (LS 139). Ukratko, jasno je kako je cjelovita ekologija paradigma odnosa.

U enciklici Laudato si' Sveti Otac je planet na kojemu živimo nazvao našim zajedničkim domom. Koliko današnji vjernici brinu o općem dobru svih ljudi ili je i kršćane zahvatio duh individualizma?

Laudato si' predstavlja veliki izazov za vjernike i nevjernike, pogotovo u ovo vrijeme kada čovjek pokušava iskorišćivati sva dobra na Zemlji bez suzdržavanja. Čini se da potraga za većim i boljim ne zadovoljava žeđ čovjeka koji se pretvara u stroj individualizma, konzumerizma i sebičnosti. Laudato si' nas podsjeća da je Zemlja opće dobro svih živih bića. „Danas se i vjernici i nevjernici slažu da je Zemlja u osnovi zajedničko naslijeđe čiji plodovi moraju biti od koristi svima. Za vjernike to postaje pitanje vjernosti Stvoritelju, jer je Bog stvorio svijet za svakoga“ (LS 93).

Papinska sveučilišta u Rimu pokrenula su program za studente koji mogu steći diplomu iz cjelovite ekologije. U osnovi toga programa je upravo enciklika Laudato si'. Kako osnovne ideje iz enciklike približiti običnom čovjeku, ne samo vjerniku, nego i agnostiku ili ateistu?

Zajednička diploma iz cjelovite ekologije (Il Joint Diploma in Ecologia Integrale) uzajamna je inicijativa papinskih sveučilišta i instituta u Rimu. To je vidljivi znak suradnje i interdisciplinarnosti između rimskih institucija, vjerojatno prvi put u povijesti papinskih sveučilišta i instituta. Temeljna svrha ovog zajedničkog projekta je širenje vizije i misije Laudato si' za brigu o zajedničkom domu. Učenja Laudata si' nisu namijenjena samo kršćanskim vjernicima, već i drugima, ali i agnosticima i ateistima. Od prvog izdanja zajedničke diplome pa do trećeg, uvijek je među studentima bilo nekoliko muslimana, ateista i hindusa. Papa Franjo ne zahtijeva velike stvari da bi se brinuo o Zajedničkom domu, ali predlaže da se krene s nekim malim i osobnim radnjama, kao na primjer: izbjegavanje uporabe plastike ili papira, smanjenje potrošnje vode, razvrstavanje otpada, kuhanje samo onoga što se može razumno pojesti, pažljivo postupanje s drugim živim bićima, koristiti javni prijevoz ili dijeliti isto vozilo s raznim ljudima, sadnju drveća, gašenje nepotrebnih svjetala, i tako dalje. Na kraju potvrđuje da je „sve ovo dio velikodušne i dostojanstvene kreativnosti koja pokazuje najbolje od ljudskog bića“ (LS 211). Ova jednostavnost učenja pape Franje, koja upravo dotiče ljudske živote, danas privlači pozornost vjernika i nevjernika bilo da su agnostici ili ateisti.

Prije nekoliko tjedana Papa je objavio i encikliku Fratelli tutti kao evanđeoski poziv na ljubav prema svim ljudima. Koje su dodirne točke enciklika Laudato si' i Fratelli tutti?

Fratelli tutti ne citira izravno neke dijelove iz Laudata si', ali istodobno (Papa) održava kontinuitet svog učenja o međusobnoj povezanosti. Laudato si' ocrtava međusobnu povezanost i međuovisnost između ljudi i svega stvorenoga. Fratelli tutti usmjerena je na potrebu njegovanja sveopćeg bratstva brinući se o svim ljudima: siromašnima, prognanicima, izbjeglicama, beskućnicima i tako dalje. To su često žrtve prirodnih katastrofa, rata ili ih iskorišćuju političke ili društvene sile.


Razgovarao: Dražen Kustura

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Proslava svetkovine Krista Kralja u Ceru kod Dervente

Derventa,  Pon, 23. Stu. 2020.

Proslava svetkovine Krista Kralja u Ceru kod Dervente

Svečano Misno slavlje predvodio je vlč. Ivan Ravlić, župnik u Tesliću

​​​​​​​Završen trodnevni skup „Franjina ekonomija”

Nova Bila,  Pon, 23. Stu. 2020.

​​​​​​​Završen trodnevni skup „Franjina ekonomija”

Uprostorijama Središta za cjeloživotno učenje u Novoj Bili, u subotu, 21. studenog skupina sudionika iz Nove Bile, Zenice, Guče Gore i Sarajeva zajedno je pratila završetak trodnevnog on line događaja „Franjine ekonomije”

Vatikanski radio ponovno počinje s emitiranjem na hrvatskom jeziku

Rim,  Pon, 23. Stu. 2020.

Vatikanski radio ponovno počinje s emitiranjem na hrvatskom jeziku

Hrvatski program Vatikanskoga radija ponovno će započeti s emitiranjem u srijedu, 25. studenoga, te će se opet emitirati u 18:50 u programu Hrvatskoga katoličkog radija

Dr. Markotić za Kanu: Treba puno ljubavi u ova teška vremena da bismo ih mogli izdržati

Zagreb,  Pon, 23. Stu. 2020.

Dr. Markotić za Kanu: Treba puno ljubavi u ova teška vremena da bismo ih mogli izdržati

Novi broj kršćanske obiteljske revije Kana u izdanju Kršćanske sadašnjosti donosi niz zanimljivih tema poput duhovnosti, obiteljskih tema, kulture, kršćanskoga života...