Dijana Muzička, uposlenica Caritasa BiH

Migranti vole Caritas jer su upoznati s našim djelovanjem


Sarajevo,  Pon, 21. Prosinac 2020.

U povodu Svjetskog dana migranata, koji se svake godine obilježava 18. prosinca, odlučili smo razgovarati na tu temu koja sve više zaokuplja građane BiH. Sugovornika smo našli u dugogodišnjoj djelatnici Caritasa BiH - Dijani Muzičkoj čiji se angažman u ovoj crkvenoj instituciji već godinama odnosi na humanitarni aspekt ovog gorućeg problema...

Dijana radi u Caritasu BiH već 14 godina i svi projekti koje je vodila uglavnom su bili vezani za izvanredne situacije, koordinaciju pomoći prema osobama koje su najviše pogođene. Do kraja 2017. bila je zadužena pratiti migrantsku krizu u Europi, a od početka 2018., nakon što je u Bosnu i Hercegovinu počeo pristizati veći broj migranata, radi na koordinaciji pomoći za sve one koji BiH koriste kao tranzitnu zemlju.

Za svoj posao kaže da je dinamičan i fleksibilan, a ovisi o trenutnoj situaciji s migrantima u kampovima i izvan njih, jer se sama situacija mijenja iz sata u sat.

Upravo je ona stoga bila izvrsnom sugovornicom glede pitanja koja se tiču teme migracija...

Poštovana, sve više migranata ide prema Zapadu koristeći teritorij BiH kao tranzitnu zonu. Jesu li država i njezine institucije te različite organizacije, među kojima je Caritas BiH, adekvatno odgovorile na ovu krizu?

Od 2012. do sredine 2017. put migranata se mijenjao s jedne rute na drugu. Njihov glavni cilj bio je stići na siguran teritorij u bogatije zemlje Europske unije. Godine 2015. Caritas BiH bio je sudionikom izrade dokumenta pri Ministarstvu sigurnosti BiH zajedno s drugim institucijama, a koji je imao za cilj napraviti operativni plan djelovanja i utjecaja na migrantsku krizu. Ovaj je dokument definirao vrlo jasno uloge svakog aktera ukoliko se pojavi veći priljev migranata. Tijekom vremena manje skupine su počele pristizati u našu zemlju. Svi su upućivani na Ured za strance, Ministarstvo sigurnosti BiH i azilantski centar.

U jednom trenutku broj ljudi koji je tražio azil prešao je mogućnosti azilantskog centra. U tom trenutku plan koji je predviđao 1 000 osoba dnevno nije bilo moguće staviti u uporabu, a u isto vrijeme nije bilo dovoljnih kapaciteta za broj ljudi koji se već nalazio u BiH. UN-ove agencije koje se bave ljudskim pravima kao i lokalne nevladine udruge počele su smještati ljude po motelima i hostelima kako bi izbjegli spavanje migranata na ulicama.

Migrantska kriza u ovom obliku je novina za sve, poglavito za državu BiH koja je do sada bila država iz koje izbjeglice i migranti idu, a našla se u situaciji u kojoj treba primiti migrante, izbjeglice i azilante. Svaka institucija i svaka nevladina organizacija i udruga od samog početka se držala svojih ovlasti i zakona. Za BiH zakoni koji su na snazi vrlo su jasni, ali nisu bili prilagođeni ovoj situaciji. To se vremenom promijenilo naporima državnih institucija. U isto vrijeme vrlo je teško odgovoriti na pitanje je li netko adekvatno odgovorio na migrantsku situaciju jer svatko može govoriti za sebe.

Caritas u BiH je, u skladu s mogućnostima, odgovorio na svoj način. Naši nad/biskupijski Caritasi su dali sve od sebe kako bi zajedno s nama, s vrlo ograničenim resursima, uradili što više. Mi smo ponosni na postignuto u migrantskoj situaciji jer se naši rezultati zrcale u činjenici da je Caritas prepoznata institucija koja radi na umanjenju patnje ljudi koji putuju već godinama kako bi mir i bolji život našli negdje, bilo to u BiH, bilo u bogatijim zemljama Europske unije.

Čini se kako nitko nije očekivao ovoliki val migranata nakon što je ruta preko Srbije prema Mađarskoj i Hrvatskoj zatvorena?

Caritas u BiH je svoje djelovanje pokrenuo prvo malim koracima koristeći se lekcijama naših kolega iz Srbije. Male korake smo pretvorili u veće, da bismo sada imali jednu vrlo snažnu ekipu koja radi s tim ljudima. Nitko nije očekivao ovako velik broj ljudi ovdje, od 2017. više od 66 000 osoba je registrirano i prošlo ili je još uvijek u Bosni i Hercegovini. Realno govoreći, to je broj stanovnika jednog grada. Na pitanje jesmo li bili spremni, sa sigurnošću mogu reći da smo uvijek spremni na svaki izazov. Djelovanje u migrantskoj situaciji je nešto što do sada nikada nismo radili, i mislim da smo se jako dobro snašli u svemu ovome. Naš rad je prepoznat, migranti vole Caritas jer su se susreli s Caritasovim osobljem u svakoj državi u kojoj su do sada bili na putu do Bosne i Hercegovine.

Koji su aktualni projekti Caritasa BiH i nad/biskupijskih Caritasa u ovoj izvanrednoj situaciji u kojoj se našla čitava zemlja?

Program pomoći migrantima, izbjeglicama i azilantima ima nekoliko segmenata.

Prvi segment je osiguranje boljih uvjeta života kroz osiguranje bolje higijene za osobe koje su u kampovima i izvan njih. Osiguranje bolje higijene radimo kroz praonice rublja u Bihaću, Tuzli i Hadžićima.

Osiguranje bolje higijene radimo kroz praonice rublja u Bihaću, Tuzli i Hadžićima. Praonica rublja u Bihaću otvorena je 2018. u kampu Bira. Praonicu rublja u Bihaću je otvorio i vodi Caritas biskupije Banja Luka. Ona trenutačno, nakon zatvaranja kampa Bira, opslužuje kamp Lipa kod Bihaća, iako je sjedište i dalje u Biri. Samo dva tjedna nakon zatvaranja uspostavljena je mobilna praonica rublja. Druga praonica rublja nalazi se u Tuzli, kojeg je uspostavio i vodi Caritas Vrhbosanske nadbiskupije. Uspostavljena je početkom 2020. kada je još uvijek veliki broj migranata, više od 400, boravilo na autobusnom kolodvoru u Tuzli. Smještena je u prostoru Merhametovog Imareta. Praonice u Bihaću i Tuzli usluge su pružile za 26 481 migranta do svibnja 2020. Nakon što su migranti u ožujku 2020. prebačeni u kampove ona je ostala aktivna za dva manja smještajna kapaciteta koje zovemo sigurne kuće i dnevni centar. Naš glavni partner u implementaciji je lokalna udruga Puž, Merhamet i Emmaus iz Doboja. Treća praonica se otvara dok radimo ovaj intervju, je u kampu Ušivak u Hadžićima nadomak Sarajeva. Nju će voditi Caritas VN-a. U Tuzli smo do nedavno imali dnevni centar u kojem smo nudili migrantima mogućnost korištenja interneta, tuširanje toplom vodom konzumacije toplog napitka, hranu, odjeću, obuću, higijenske potrepštine i osiguravali usluge praonice rublja. Trenutačno smo u potrazi za prostorom koji će biti adekvatniji i manje izložen lokalnoj zajednici u Tuzli. Za vrijeme rada dnevnog centra više od 2 500 ljudi je prošlo kroz sami centar za samo nekoliko mjeseci.

Drugi segment u osiguranju boljih uvjeta za život jest osiguranje hrane za migrante, izbjeglice i azilante. Hranu distribuiramo u azilantski centar Delijaš kod Trnova, prihvatni centar Salakovac kod Mostara preko Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan, ali i migrantima koji su na ulicama Sarajeva, Bihaća, Tuzle, Ključa itd.

Treći segment djelovanja Caritasa fokusiran je na podjelu odjeće, obuće, vreća za spavanje, ruksaka, donjeg rublja, čarapa i drugih nužnih artikala. Sve artikle uglavnom dijelimo zajedničkim snagama ljudima izvan kampova, posebno u vrijeme zime, ali i za one koji dođu u kampove kada je potreba takva da se trebamo uključiti. Samo u posljednja dva mjeseca pomogli smo oko 10 000 migranata raznim artiklima.

Zadnji segment djelovanja jesu naši društveni kutci i kafić. Uz talijansku organizaciju IPSIA i Centar za pastoral mladih Ivan Pavao II. radimo na distribuciji toplog napitka i aktivnostima koje imaju za cilj slobodno vrijeme migranata pretvoriti u igru, rad i druženje.

Do svibnja 2020. godine 28 795 osoba je prošlo kroz naše kutke.

Postoji li barem približan podatak koliko migranata izbjeglica u jednom danu boravi na teritoriju BiH i Kantona Sarajevo? Za koliko se njih brine Caritas BiH?

Podatci koji su dostupni govore da je u cijeloj BiH od početka krize pristiglo 66 000 migranata koji su službeno registrirani pri Uredu za strance. Od početka ove godine taj broj je 15 000. Od ovog broja pretpostavlja se da trenutno u BiH boravi oko 13 000 migranata koji su dijelom smješteni u kampove, ali zbog manjka smještajnih kapaciteta barem 50% je osuđeno na spavanje u napuštenim objektima, privatnim smještajima i na ulici.

U Kantonu Sarajevo u kampovima i azilantskom centru te na ulicama nalazi se približno 4 000 migranata. Caritas se za razdoblje od svibnja 2018. do svibnja 2020. brinuo za 41 525 migranata kroz razne vrste pomoći i usluge. Naravno ovaj broj se svakodnevno povećava.

Imate li podatak koliko je kršćana među migrantima koji kroz BiH idu na Zapad?

Točan podatak o broju kršćana ne znamo, ali smo u radu s migrantima imali priliku upoznati neke od njih. Jedan dio kršćana je krio da su kršćani jer su progonjeni upravo zbog svoje vjere. Tijekom rada stvorili smo prijateljstva s njima i često dobijemo od njih fotografiju ili poruku da su stigli na odredište. Neki od njih su išli na sv. mise u mjesnim crkvama u Bihaću i Sarajevu.


Razgovarao: Željko Ivković

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Tijekom 2020. godine dovršena restauracija Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu

Rim,  Sub, 16. Sij. 2021.

Tijekom 2020. godine dovršena restauracija Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu

Povod radovima na obnovi crkve bili su snažni potresi koji su 24. kolovoza i 30. listopada 2016. pogodili središnji dio Italije

Pomoć Hrvatske katoličke župe Wiesbaden za stradale u potresu u Hrvatskoj

Wiesbaden,  Sub, 16. Sij. 2021.

Pomoć Hrvatske katoličke župe Wiesbaden za stradale u potresu u Hrvatskoj

Župljani Hrvatske katoličke župe Wiesbaden prikupili su pomoć za stradale u potresu u Hrvatskoj i iz Wiesbadena u Sisak poslali kamion humanitarne pomoći

Papa moli za stradale u snažnom potresu u Indoneziji

Vatikan,  Sub, 16. Sij. 2021.

Papa moli za stradale u snažnom potresu u Indoneziji

U telegramu, koji je u Papino ime uputio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin, Sveti Otac je izrazio “iskrenu solidarnost sva svima u Indoneziji"

Iz Kruha svetog Ante otpremljena humanitarna pomoć stradalima u potresu u Sisačko-moslavačku županiju

Sesvetska Sopnica/Zagreb,  Pet, 15. Sij. 2021.

Iz Kruha svetog Ante otpremljena humanitarna pomoć stradalima u potresu u Sisačko-moslavačku županiju

U organizaciji humanitarno-karitativne udruge franjevaca Bosne Srebrene „Kruh svetog Ante“ u petak 15. siječnja u popodnevnim satima otpremljena je humanitarna pomoć za stradalo stanovništvo u potresu na području Sisačko-moslavačke županije.