Dejan Nemčić, magistar edukacije geografije

Najvažniji cilj u današnja vremena je da dijete zavoli školu i shvati smisao njezina postojanja


Zagreb,  Pon, 07. Rujan 2020.

Dejan Nemčić rođen je 3. travnja 1986. u Bjelovaru. Osnovnu i srednju školu završio je u Garešnici i nakon opće gimnazije upisao je preddiplomski istraživački studij geografije na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Potom je upisao nastavnički studij geografije na istome fakultetu i u srpnju 2012. obranio diplomski rad. Kao nastavnik geografije radi u OŠ Ive Andrića u Zagrebu. Osim toga, Dejan Nemčić je licencirani turistički pratitelj i vodič za Hrvatsku i Europu, a posljednjih godina pokrenuo je različite humanitarne i edukacijske akcije i projekte, a neki od njih su: Uživo sa svih kontinenata, Afrika možemo zajedno, Diverzifikacija stočarstva garešničkog kraja, Deforestacija amazonskih šuma, Titanic – što možemo naučiti o ledenjacima iz te tragedije, Gradnja nove škole u Africi (sjever Tanzanije), Zašto mladi nestaju, Jedan medo jedan život, itd. Mladi profesor dobitnik je i nekoliko nagrada među kojima su i Ponos Hrvatske, Povelja grada Garešnice, Učitelj heroj – arhitekt bolje budućnosti na Bug Future Showu te dva puta nagrade Bolja Hrvatska (za projekte Uživo sa svih kontinenata i Afrika, možemo zajedno).

Dejan Nemčić

Dejan Nemčić

Svaki početak je težak pa tako i početak nove školske godine. Opet isto, ali novo i sve ispočetka. Tisuće đaka nakon dugog ljetnog odmora ponovno treba podučavati. Možete li nam reći koji su najveći izazovi za učitelje, nastavnike i profesore, a koji za đake s početkom nove školske godine?

Kraj prošle nastavne godine, i početak ove je potpuno drugačiji unatrag nekoliko godina. Učenici, ali i učitelji našli su se u nekom novom obliku učenja i poučavanja nakon pojave virusa COVID-19. Klasični načini poučavanja su se promijenili preko noći, sve je to bilo nešto novo i za učenike, ali i nas učitelje. Uskoro se vraćamo ponovno u školske klupe, i do sada to će biti najveći izazov za sve nas. Prije svega kako sačuvati zdravlje, kako spriječiti ulazak virusa u škole, prije svega najveći izazov će biti kako organizirati pohađanje škole sa što manje zdravstvenih poteškoća djelatnika i djece. Na kraju, smatram da će sve to dobro biti, učitelji su izdržali i teže situacije, i uvijek se pokazala njihova spremnost i upornost da odrade onako kako najbolje znaju. Treba se vratiti vjera u učitelje jer svakom učitelju zdravlje njegova učenika je na prvom mjestu, tek tada dolaze obrazovna postignuća.

S novom 2020. godinom kao da je nastupilo neko novo doba. Sve društvene sfere su se zbog pandemije koronavirusa suočile s novim izazovima. Što to znači za odgojno-obrazovni proces?

Kao što sam i spomenuo, pojava COVID-a-19 u cijelom svijetu promijenila je mnoge stvari, sve što je nekada bilo pod normalno, sada nekako to izgleda nedostižno. Svi učitelji jedva čekaju vratiti se klasičnom načinu poučavanja, kad slobodno mogu doći u njihove učionice i predavati. Sada to tako nedostižno izgleda, i to najteže pada svim učiteljima. Nekada smo u ovom tjednu pred školu planirali projekte za iduću godinu, kamo ćemo na izlet, kako se pripremiti za natjecanja, a sada glavna tema priprema je kako držati distancu, kako nositi masku i kretati se u školi. Svi jedva čekamo povratak na staro normalno, da svaki učitelj ima slobodu pozdraviti se s njegovim učenikom, zagrliti ga, ohrabriti i reći mu slobodno neku pozitivnu vijest. Vjerujem da će nakon ove krize COVID-a-19 promijeniti se i shvaćanje uloge učitelja u društvu, koliko su oni bitni za društvo, ali i lokalnu zajednicu.

Vi ste prosvjetar koji je i ranije nastojao đacima omogućiti jedan vid online nastave, odnosno kroz različite projekte vodili ste ih u brojne gradove i države. Kako oni sada doživljavaju to kada je online nastava postala gotovo jedina opcija?

Kad je krenula online nastava, mnogi učenici su rekli: „Učitelju, Vama će sada biti sve lakše, Vi već imate puno iskustva u tome.“ Moj način poučavanja u tom trenutku shvatio sam kao malu prednost, tako da vrijeme koje bih imao za upoznavanje tehnika online nastave posvetio sam pomažući svojim kolegama koji se nisu lako snašli u tome. Svi smo u početku online nastave pomagali jedni drugima, dijelili materijale i svoje nastavne lekcije. U tom trenutku pobijedile su humanost, tolerancija, empatija i solidarnost. Moram priznati da su mnogi učitelji provodili puno vremena u virtualnim učionicama, pomagali svojim učenicima, stavili po strani svoju obitelj i sve svoj obveze. Uvijek volim reći da su učitelji pravi i istinski heroji u cijeloj toj situaciji. Pri tome ne želim osporiti važnost i svih ostalih koji su pomogli u normalnom funkcioniranju naših života: liječnika, policajaca, pekara, prodavačica …

Još uvijek se ne nazire kraj pandemiji. Što mislite kakva će biti budućnost školstva i što se sve može „izvući“ iz ove situacije?

Svi se moramo naviknuti da naši životi više nisu isti kao prije tri mjeseca. Sve se promijenilo, i pitanje svih pitanja je hoće li se ikada i vratiti. Treba prihvatiti trenutnu svakodnevicu i živjeti svaki dan bez velikih planova za budućnost. Ova situacija jako podsjeća na moj boravak u Africi i njihov način života. Uvijek me ljudi nakon povratka iz Afrike pitaju zašto se svi ljudi tamo smiju na slikama, a toliko problema imaju. Moj jasan odgovor je uvijek bio: smiju se jer žive svaki trenutak, ovaj sada trenutak, ne razmišljaju što će biti sutra ili prekosutra. To je i moj savjet sada svim ljudima, živite sada ovaj trenutak, ne zamarajte se što će biti za mjesec ili godinu dana. Svaki trenutak je poseban trenutak jer imamo privilegiju da smo živi i zdravi, da ga u potpunosti proživimo. Mnogi su uvijek tmurni i nesretni, upravo jer su opterećeni budućnošću. Sadašnjost se sada događa i jedino je to sada bitno. Vjerujem da će mnogi ljudi izvući i životne lekcije iz ove krize. Očekujem da će ljudskost i empatija nakon ove krize biti puno zastupljenije među narodima svijeta.


Razgovarala: Tina Matić Ilić

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju ili na portalu nedjelja.ba

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

Sarajevo,  Ned, 29. Stu. 2020.

Đakonsko ređenje na Prvu nedjelju došašća

U sarajevskoj katedrali, kardinal Puljić će za đakone će zarediti četvoricu bogoslova, a na Franjevačkoj teologiji nadbiskup Vukšić za đakone će zarediti devet franjevačkih bogoslova

Zavjetna Misa u Koraću

Koraće,  Ned, 15. Stu. 2020.

Zavjetna Misa u Koraću

Mlada nedjelja na Plehanu

Plehan,  Ned, 15. Stu. 2020.

Mlada nedjelja na Plehanu

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Slavonski Brod,  Sub, 14. Stu. 2020.

Blagdan sv. Nikole Tavelića u Slavonskom Brodu

Novi mandat dosadašnjem ravnatelju Caritasa BiH

Sarajevo,  Uto, 24. Stu. 2020.

Novi mandat dosadašnjem ravnatelju Caritasa BiH

Na službu ravnatelja Caritasa BiH na novi mandat od pet godina imenovan je dosadašnji ravnatelj, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije mons. mr. sc. Tomo Knežević

Dar Caritasa Srbije KBC-u Zvezdara

Beograd,  Uto, 24. Stu. 2020.

Dar Caritasa Srbije KBC-u Zvezdara

U prostorijama Caritasa Srbije, 23. studenoga Kliničkom bolničkom centru Zvezdara uručena je donacija u medicinskoj opremi vrijednoj više od 27.000 eura

Međunarodni online susret - Od Paname do Lisabona

Vatikan,  Uto, 24. Stu. 2020.

Međunarodni online susret - Od Paname do Lisabona

Na međunarodnom online susretu sudjelovala je predstavnica Ureda za mlade Biskupske konferencije BiH, Minja Todorović

Gospa od Zdravlja proslavljena u župama Sućuraj i Gdinj

Sućuraj/Gdinj,  Uto, 24. Stu. 2020.

Gospa od Zdravlja proslavljena u župama Sućuraj i Gdinj

Misno slavlje u Sućurju predvodio je župnik fra Stipo Marčinković, a u Gdinju župnik fra Mario Divković